ZNANSTVENI SIMPOZIJ
DVA STOLJEĆA KATASTRA FRANJE I. U ISTRI: Nezaobilazan izvor za proučavanje 19. stoljeća
Iako je prije svega izrađen u porezne svrhe, Katastar Franje I. je zbog svojeg opsega i raznovrsnosti podataka postao nezaobilazan izvor za proučavanje 19. stoljeća u Istri
Franjo I.
Istarsko povijesno društvo, Centar za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika i Gradska knjižnica i čitaonica Pula jučer su organizirali znanstveni simpozij na temu "200 godina katastra Franje I. u Istri". Skup je održan online, predstavilo se šest izlagača, a moderatori su bili Mihovil Dabo i Sara Popović.
Iako je prije svega izrađen u porezne svrhe, Katastar Franje I je zbog svojeg opsega i raznovrsnosti podataka postao nezaobilazan izvor za proučavanje 19. stoljeća. Kartografski prikazi odražavaju detaljan preslik prostora onoga vremena s informacijama o izgrađenim objektima te plodnim, šumovitim, ali i neplodnim zemljištima koja nisu podlijegala porezu. Kartografsku građu prate bogati pisani elaborati koji daju uvid u vlasničku strukturu. Zbog obilja podataka koje donosi, Katastar privlači cijeli niz istraživača koji se njime bave iz različitih perspektiva: geografske, ekonomske, agronomske, demografske, pravno-nasljedne itd.
Poučen iskustvom raznolikih i nepouzdanih sustava naplate poreza na zemljište na osnovi Milanskoga, Terezijanskoga i Jozefinskoga katastra, Franjo I. 1806. godine pristupa novoj, temeljito pripremljenoj, izmjeri cijele Monarhije. Cilj uvođenja takozvanoga Stabilnoga katastra bio je da godišnja porezna stopa na zemljište i zgrade bude postotno jednaka i stabilna za sve pokrajine, okruge, kotare i općine te za svakog poreznog obveznika.
Katastarska izmjera započela je odmah nakon donošenja careva Patenta te je trajala do 1858. Premjereno je približno 300 tisuća četvornih metara i na katastarskom planu prikazano oko 50 milijuna katastarskih čestica u 30 tisuća katastarskih općina.
Prof. dr. sc. Mirela Altić, sa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, govorila je o pretečama i uzorima Franciskanskog katastra Istre. U njenom radu razmatrani su preteče i uzori Franciskanskog katastra Istre. Prva sustavna katastarska izmjera Austrijskog Carstva koja je započela Naredbom o uvođenju stabilnog katastra 23. prosinca 1817., u sklopu koje je u razdoblju od 1817. do 1821. i Istra dobila svoj prvi potpuni katastar, označava važnu prekretnicu u povijesti zemljišnih evidencija na području čitave srednje Europe. Uspješnost projekta provođenja sustavne katastarske izmjere te formiranja Franciskanskog katastra za sve zemlje Austrijskog Carstva, temeljio se na stoljeće dugom iskustvu zemljišnih izmjera i formiranja zemljišnih evidencija koje su austrijske vlasti provodile u pojedinim zemljama pod svojom vlašću.
Dr. sc. Marino Manin s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu govorio je o tradicionalnosti društva u Istri i reformstvu Katastra Franje I. Kako ističe Manin, Katastar Franje I. sa svojim inovativnim pristupom (od mapiranja teritorija do prikupljanja i obrade podataka) i epohalnim ciljem ravnomjernog oporezivanja cjelokupne gospodarske djelatnosti u Monarhiji udara na temelj staleškog društva, a tu misli na feudalne privilegije, te uvodi društvo u građanski sustav.
Dr. sc. Marko Jelenić iz Osnovne škole Petra Studenca iz Kanfanara govorio je na temu "Povijest okoliša i klime u Katastru Franje I. na području Rovinjštine" budući da je ovaj katastar izvor od neizmjerne važnosti za proučavanje povijesti Rovinja i njegove okolice. Vrijedni elaborati donose detaljne opise krajolika, vrste terena, zasađene poljoprivredne kulture i njihove količine. U njemu se nabrajaju izvori vode, vrste gradnje te broj kuća, analizira se kvaliteta zemlje, čime je omogućena analiza podataka iz domene povijesti okoliša i suodnosa života ljudi i krajolika koji ih okružuje.
Grga Frangeš iz tvrtke Mjesto pod suncem d.o.o. održao je predavanje na temu "Übersichts Karte des Küstenlandes - pregledna karta Franicskanske katastarske izmjere kao izvor podataka o povijesnom korištenju zemljišta". Uz ostalo je istaknuo da se korištenje preglednih karata (Übersichts Karte) reduciranog mjerila 1:28800 pokazalo izrazito vrijednim izvorom u istraživanjima na područjima Cresko-Lošinjskog arhipelaga, Učke i Ćićarije.
Dr. sc. Tatjana Bradara iz Arheološkog muzeja Istre govorila je o primjeni Katastra Franje I. u projektu Arheloškog muzeja Istre. Spomenula je aktualni muzejski projekt "Učka i Ćićarija u novom vijeku" čiji je cilj obrada područja koje je slabo arheološki, arhivistički i historiografski istraženo.
Dr. sc. Sara Popović s Filozofskog fakulteta u Puli, Centra za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika, govorila je o Katastru Franje I. i arheologiji krajolika na primjeru općine Vrsar.
Skup je privukao pažnju više od 50 pratitelja putem platforme Zoom i na primjerima iz prakse pokazao je koliko je ovaj nedovoljno korišteni povijesni izvor zahvalna podloga za neka buduća istraživanja. Gradska knjižnica i čitaonica Pula dokazala je da i u virtualnom obliku može ugostiti raznovrsne manifestacije te obogatiti kulturnu ponudu čak i u doba distance.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
