Stručni skup pod nazivom "Empatija u praksi: Od sagorijevanja do inovacije", a koji organiziraju Istarska županija i Centar za pružanje usluga u zajednici Pula, održao se danas u Coworking centru Pula. Zamišljen kako bi pružio dodatne alate i strategije za učinkovito djelovanje u izazovnom okruženju socijalne skrbi, skup je usmjeren na očuvanje mentalnog zdravlja i profesionalnog razvoja stručnih radnika.

Kroz predavanja eminentnih stručnjaka, radi na osnaživanju kompetencije u održavanju profesionalne distance, a istovremeno na podršci korisnicima, boljem razumjevanju i primijenjivanju strategije za očuvanje mentalnog zdravlja, poboljšavanju komunikacijske vještine u teškim situacijama, povećanju otpornosti kroz prepoznavanje i upravljanje osobnim i profesionalnim izazovima te je mjesto za razmjenu inovativnih ideja i rješenja kroz primjere iz prakse. Ovakvi su skupovi vrlo korisni za sudionike, moglo se čuti na licu mjesta, budući da stručnjaci po različitim ustanovama socijalne skrbi rade zahtjevan i izazovan posao. Puno je problema na više razina, a ovakve prilike pružaju mogućnost njihova osnaživanja.

Ivica Šain(Snimio Milivoj Mijošek)

Uoči skupa smo porazgovarali s nekoliko predavača kako bi nam sumirali osnovne poruke na teme koje su podijelili sa sudionicima. Jedan od predavača bio je Ivica Šain, dr. med., specijalist psihijatrije, uži specijalist dječje i adolescentne psihijatrije koji je, između ostalog, izlagao i na temu "Teški razgovori: Kako razgovarati kada je najteže?".

- Jedno od mojih predavanja je o komunikaciji u kriznim situacijama, a da bi to shvatili moramo prvo to staviti u kontekst; na koji način danas uopće komuniciramo. Sve su više u našim životima pametni telefoni, razne mreže - udaljavamo se od neposredne komunikacije. Na problemima radimo kroz interdisciplinarni pristup, tako da imamo problem i više stručnjaka raznih profila koji rade na tom problemu. Današnji skup upravo s te pozicije gleda na problematiku, a ovdje nas ima iz raznih branši koji smo svi upućeni u problematiku. Bila bi zabluda govoriti iz pozicije da mi, koji smo stručnjaci i profesionalci, možemo "izliječiti društvo". To je uvijek puno kompleksnije. Kad pogledamo tijekom ljudske povijesti, pa samo kad pogledamo 20. stoljeće, uvijek su to vremena koje nazivamo kriznim. Čovjek stoga uvijek živi u kriznom vremenu. Stresne situacije ovise o izvoru samog stresa, a s druge strane ovise o tome kako je strukturiran pojedinac. Tu možemo pripomoći kroz raznorazne radionice i terapije. S pozicije društva naglasak bi bio više na socijalnoj i zdravstvenoj politici, u kojoj bi političari trebali imati glavnu riječ i koji bi omogućili sigurno okruženje, a ujedno i financiranje programa za najranjivije skupine, reko je dr. Šain.

Na temu "Zašto nas netko pokreće, a netko iscrpljuje?" - namijenjenu stručnjacima i korisnicima ponajprije iz sektora socijalne skrbi, govorila je na skupu prof. dr. sc. Mirjana Radetić Paić iz Upravnog odbora Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Predavanje je koncipirano s ciljem da izravno uključeni nauče i osvijeste kako neke stvari poput projekcija - okidača utječu na njih kao na stručnjake te se oni, posljedično, na takav način onda odnose prema korisnicima.

Mirjana Radetić Paić (Snimio Milivoj Mijošek)

- Ti korisnici također dolaze s poviješću nekih svojih trauma i neriješenim emocionalnim problemima, loše ukorijenjenim obrascima, te mi kao stručnjaci moramo biti svjesni kako da na to reagiramo. Prvo i osnovno je da sami sebe preispitamo u tom kontekstu. Bitno je kako ćemo upravljati vlastitim projekcijama i kako osvijestiti svoje okidače, a pritom je važno da imamo zdravije odnose. Fokus ne treba biti na probleme, koji će se u konačnici riješiti, već na održavanju odnosa. Okidača je jako puno, a puno je i razloga zašto je tomu tako. Uvijek trebamo krenuti od sebe; zašto nekada ne možemo suzbiti reakciju, iako nam je poznato da u nekome prepoznajemo nešto iz naših ranijih trauma, ali to treba prevladati jer jedino tako možemo imati bolji odnos na relaciji stručnjak - korisnik, opisala nam je ona.

Sanja Subotić, mag.psych, hipnoterapeut i hipnocoach, NLP & Mindfulness master još je jedna od predavačica na skupu koja je željela i ovog puta poslati poruku da je briga za sebe nulta briga i za sve ostale.

- Važno je da smo stalno u kontaktu sa sobom, kako bi mogli drugima biti korisni i profesionalni. To se često zanemaruje, jer ono što znamo i kad zvuči jednostavno, imamo osjećaj da u bilo kojem trenutku to možemo upotrijebiti i da ćemo se toga sjetiti. Međutim, kad dođemo u situacije koje su snažno emotivne, a zapravo nam upravo u tim trenucima treba briga o sebi, mi se toga ne sjetimo. Danas ću napraviti trening vježbica koje možemo svakodnevno, sami sa sobom, trenirati "na suho", kako bismo u situaciji kad to nam to doista treba, izvukli iz sebe kao nešto potpuno prirodno, a ne razmišljali što činiti. Kad smo u jako emotivnom modu, mi kao pomagači, a i naši klijenti, nemamo baš puno kontakta s racionalnošću, već radimo iz emocije. Ako ovo imamo uvježbano, to se onda lako probudi. Vrlo značajna rečenica, s kojom se ja jako često koristim jest da iz praznog vrča nikome ne možemo natočiti. To je priča koja stoji iza svega, zaključila je Subotić.

Sanja Subotić (Snimio Milivoj Mijošek)

Osim spomenutih, predavanje na temu "Empatija bez sagorijevanja: Kako pomagati, a ostati stabilan?" održao je Hrvoje Handl, dr. med., specijalist psihijatar, subspecijalist psihoterapije. Na samom kraju uslijedila je i panel rasprava na temu samog skupa "Od frustracije do inovacije: Male promjene koje čine veliku razliku u radu" te se interaktivno sa sudionicima razgovaralo o primjerima iz prakse, kratkim prikazima "što je upalilo", kreativnim idejama i mikro intervencijama koje su pomogle stručnjacima i korisnicima.

Povezane vijesti

• Poučavanje i učenje o holokaustu i sprečavanju zločina protiv čovječnosti: DANAS DR. IVO GOLDSTEIN O HOLOKAUSTU U NDH
• Učenje o holokaustu i sprečavanju zločina protiv čovječnosti: ONAJ TKO NEGIRA HOLOKAUST, TAJ DRUGI PUT UBIJA ŠEST MILIJUNA ŽIDOVA
• Okrugli stol: Educirati djecu da kritički promišljaju korištenje interneta