Pravo čudo
Egzotična raža stigla na svijet u Aquariumu Pula, a spašen je i veći broj glavatih želvi
(Snimio Liam Obić)
Ovih dana egzotičnu postavu Aquariuma Pula iznenadilo je pravo čudo. U izložbi braktičnih voda šuma mangrova, gdje obitavaju ribe strijelci (Toxotes jaculatrix), srebrne mjesečnice (Monodactylus argenteus), pjegave napuhače (Dichotomyctere nigroviridis) i američki bodljaši (Limulus polyphemus), izlegla se nova plavopjega raža (Neotrygon orientalis).
Gotovo nemoguće
Plavopjega raža pripada kompleksu vrsta koje potječu od zajedničkog pretka starog između 4 i 16 milijuna godina, a razvijale su se postupnom genetskom izolacijom populacija. Iako su današnje vrste dovoljno slične da se mogu međusobno razmnožavati u divljini te davati zdravo, plodno potomstvo, ovakvo izlegnuće u zatočeništvu iznimno je rijetko.
Ženka je u Aquarium stigla iz austrijskog akvarija Haus des Meeres Zoo iz Beča, a pritom se nije znalo da nosi jaje. Kako doznajemo od višeg stručnog suradnika Alena Kazalca, izlegnuće u ovakvim uvjetima gotovo je nemoguće jer se raže razmnožavaju aplacentalnom viviparnošću – embrij se razvija u tijelu majke, unutar jajne kapsule, hrani se žumanjkom i "uterinim mlijekom", hranjivom tekućinom koju majka luči putem posebnih struktura. Pretpostavlja se da se mladunče dodatno hranilo drugim jajima unutar ženke kako bi preživjelo.
Da se mladunče uspješno razvilo, potvrđuje podatak da je već tjedan dana nakon izlijeganja dosegnulo dužinu od 20 cm s repom. Inače, ženke godišnje imaju jedno do tri mladunca, koji pri izvaljivanju dosežu širinu od oko 12 cm. Odrasle plavopjege raže narastu do jednog metra u duljinu te do 60 cm u širinu. Spol mladunčeta još nije poznat jer se često skriva pod pijeskom, što biolozima otežava promatranje.
Iako je zasad u društvu svoje majke, u prirodi plavopjege raže žive samotnjačkim načinom života. Aktivne su uglavnom u plitkim pješčanim priobaljima, od istočne Afrike do Australije. Naseljavaju topla mora, a zasad nisu ugrožene klimatskim promjenama niti se nalaze na popisu zaštićenih vrsta. Njihova populacija trenutačno je stabilna, iako prijetnju predstavljaju prelov i slučajan ulov u ribarskim koćama, te križanje s drugim sličnim vrstama.
Ova vrsta sadrži otrov koji se nalazi u bodlji na vrhu repa, no koristi ga isključivo za obranu, a ne za lov. Hrani se organizmima zakopanim u pijesak, poput kozica, rakova, glavonožaca i školjki. Školjke im posebno odgovaraju – otkrivaju ih "puhanjem" pijeska, zatim ih pronalaze i razbijaju čvrstim čeljustima.
Uspješan program
Nema planova o pridruživanju novih članova plavopjegavih raža, a trenutne će još dugo ostati članovi Aquariuma Pula.
Stručna suradnica Ela Pahor ističe kako suradnja s bečkim akvarijem traje od 2010. godine, a omogućila je dovođenje brojnih egzotičnih vrsta u Pulu. Aquarium Pula djeluje i u sklopu Europske asocijacije akvarija i zooloških vrtova (EAZA), unutar koje članovi razmjenjuju životinje u svrhu održivog uzgoja i bez ugrožavanja divljih populacija. Poseban naglasak stavljen je na egzotične i rjeđe vrste, ne isključivo zaštićene. Budući da je program do sada bio iznimno uspješan, najavljuje se nastavak takve prakse te u dolazak još novih i zanimljivih vrsta.
Dobre vijesti
Iz Aquariuma Pula redovito stižu dobre vijesti. Tako su nedavno istaknuli svoje zadovoljstvo programom rehabilitacije morskih kornjača.
U posljednjih nekoliko dana stigao je veći broj glavatih želvi, sa zdravstvenim problemima, obraslih rakovima vitičarima i algama. Posebno ih veseli mogućnost da im pruže pomoć te ih, nakon oporavka, sigurno vrate u more.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
