Tijekom ljetnih mjeseci u Puli, kao i u drugim turističkim destinacijama, dolazi do naglog povećanja broja intervencija hitne medicinske pomoći. Razloga ima više. Ljetna sezona privlači veliki proj turista, što povećava opterećenje na zdravstveni sustav, naglo se poveća broj vozila na prometnicama, a često, turisti nisu upoznati s lokalnim uvjetima što dovodi do ozljeda ili zdravstvenih problema. O radu u sezoni i izazovima s kojima se sustav suočava tijekom ljeta razgovarali smo s ravnateljicom nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, dr. Tatjanom Čemerikić.

Padovi, nesreće, utapanja...

- Za početak istaknula bih kako je većina djelatnika trenutno na terenu, što je u skladu s visokim zahtjevima ljetne turističke sezone. Svi su timovi hitne pomoći gotovo isključivo na terenu, zbrinjavajući pacijente izravno na licu mjesta ili putem ambulantnog zbrinjavanja.

dr. Tatjana Čemerikić (Arhiva Glasa Istre)

Od početka godine do danas, zavod je zbrinuo ukupno 22.500 pacijenata, od čega je 11.050 zbrinuto na terenu, a 11.450 ambulantno. Ako se pogleda razdoblje od početka lipnja, od kada je sezona najjača, broj zbrinutih pacijenata je 5.234, od čega je 3.200 na terenu.

Posebno bih istaknula dramatičan porast opterećenja tijekom ljeta, kada bilježimo porast od čak 40 do 50 posto u broju intervencija. To se odražava na rad timova, koji su često pod velikim pritiskom, zbog čestih istovremenih hitnih slučajeva. U tom kontekstu, važnu ulogu ima i hitno-helikopterska medicinska služba, koja je od početka godine aktivirana 151 put, što je gotovo dvostruko više u odnosu na prošlu godinu kada je bilo aktivacija oko 72 puta.

(Arhiva Glasa Istre)

Sustav je pod velikim pritiskom, posebno zbog čestih istovremenih hitnih događaja, što se događa 60 do 70 puta godišnje, a tijekom ljeta gotovo dvadesetak puta istovremeno. Ipak, zahvaljujući brzoj koordinaciji i rasporedu timova, sustav se trudi biti što učinkovitiji. Primjerice, u jednom danu u Puli, do 13 sati, primljeno je 17 poziva, od kojih je jedna aktivacija helikopterske službe. Ono što je još zanimljivo je da je naš Dispečerski centar, to je medicinsko-prijemno-dojavna jedinica, od početka godine do danas zaprimio ukupno 39.150 poziva.

Dnevno je tih poziva i preko 280, a noću i preko 150. Dakle, broj intervencija dnevno u Istri je negdje 50 dnevno, tako da se vidi koliko je sustav prenapregnut u ovoj ljetnoj sezoni. Timovi iz različitih područja surađuju i preusmjeravaju pacijente prema najbližem i najbrže dostupnom timu, kazala je ravnateljica dr. Čemerikić, te navela da, osim turista, povećan je i broj sezonskih radnika koji često koriste usluge hitne pomoći.

(Arhiva Glasa Istre)

- Nama je izazov osigurati dovoljan broj djelatnika, s obzirom na visoku fluktuaciju medicinskog osoblja, gdje se tijekom godine mijenja 40 do 50 posto liječnika. Ulaganja u edukaciju, smještaj i potporu djelatnicima, uključujući suradnju s lokalnim vlastima, ključni su za održavanje kvalitete službe. Kao najveće izazove navela bih osiguranje dovoljnog broja timova tijekom ljetnih mjeseci, posebno u slučaju istovremenih hitnih događaja.

Kada me pitate za što nas se, u sezoni, najčešće zove, mogu reći da se ljudi javljaju zbog srčanih problema, alergijskih reakcija, padova, nesreća i utapanja, posebno kod djece. Posebno bih tu upozorila na oprez kod najmlađih, gdje je jedan od najčešćih uzrok smrtnosti nepažnja i neodgovarajući nadzor tijekom kupanja ili boravka u vodi. Ove godine, po pitanju utopljenika od 19 slučajeva, koliko smo ih imali do danas, 14 ih je spašeno, a od njih 14 četvero ih je imalo 3, 3 i pol, 4 i 12 godina. Dakle, svi su uspješno reanimirani i spašeni.

(Arhiva Glasa Istre)

Svake godine imamo takve slučajeve, ali nikada nije dovoljno naglašavati koliko je potrebno biti oprezan jer najčešći uzrok utapanja upravo je ljudsko neznanje i nepažnja odnosno rizično ponašanje, a kada govorimo o djeci, moramo biti naročito oprezni, jer je to zapravo jedan od najčešćih uzroka smrtnosti djece do 4 godine.

Ozljede od pada s romobila

U posljednje vrijeme zabilježeni su i slučajevi ozljeda od romobila i bicikala, najčešće među mladima i djecom, s ozbiljnim ozljedama, uključujući prijelome i ozljede glave. Stoga je važno naglasiti da je najvažnije u slučaju ugroženosti zdravlja ili života odmah zvati hitnu službu, koja radi 24 sata dnevno, i pritom je ključno prepoznati stvarnu hitnost događaja.

(Arhiva Glasa Istre)

Sustav kontinuirano radi na poboljšanju kvalitete usluga, unatoč izazovima s kojima se suočava zbog deficita zdravstvenih radnika i povećanih zahtjeva u sezoni. Suradnja s lokalnim vlastima i ulaganja u edukaciju i opremu ključni su za održavanje učinkovitosti i sigurnosti svih pacijenata, rekla je dr. Čemerikić, i poslala poruku građanima kako je najvažnije pozvati hitnu pomoć u slučaju životne ugroženosti, a u ostalim situacijama koristiti dostupne savjete i preventivne mjere, kako bi se smanjio broj nesreća i ozljeda tijekom ljeta.

Povezane vijesti

• Pulska bolnica: Do 30. travnja zabrana vožnje do zgrade ginekologije
• Dr. Gordana Antić, ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije: Prijedlog da se liječnici iz izvanbolničke hitne prebace u bolnice značio bi da 70 posto pacijenata sada zbrinutih u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi VIŠE NEĆE IMATI DOSTUPNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU
• U PODNE ĆE SE UKLJUČITI SIRENE HITNE MEDICINSKE SLUŽBE U CIJELOJ ISTRI