DANI ARHITEKATA u puli

Sinergijom i interdisciplinarnim pristupom protiv bespravne gradnje

| Autor: Vanesa Begić


Hrvatski predsjednik Zoran Milanović otvorio je danas Dane arhitekata u Domu hrvatskih branitelja.

- Čestitam na osmom skupu arhitekata. Uvijek sam gledao sa strahopoštovanjem na arhitektonsku struku, to je i umjetnička i ujedno inženjerska profesija, imam arhitekte i u obitelji, jedna sestrična, kao i jedan mladić koji je tek počeo, naveo je uvodno ističući "kad sam bio premijer proveli smo ''zloglasnu' legalizaciju bespravne gradnje, to je bilo "poludinstano, polupohano rješenje". No, i dan danas imam dilema oko tog čina, premda je bio nužan nakon toliko godina. Kada danas, desetak godina kasnije, slušamo o problemima bespravne gradnje, ne vidim kako bi se kroz decentralizaciju i spuštanje nadležnosti jedinicama lokalne samouprave taj problem mogao riješiti". Kazao je i da danas ima "ljudi s blago sociopatskim obilježjima, koji odluče da je to njihovo, toga i dalje ima, treba tome stati na kraj".

"Odrastao sam u Zagrebu, koji se mijenjao, ali i na Krku, u maloj sredini, i kada gledam unatrag, tamo skoro ništa nije protupravno sagrađeno. Tu su se domaći ljudi, zajednica, intuitivno borili protiv toga, kada se mijenjao krov, susjedi bi pitali imate li dozvolu na to. Europska unija, koju toliko spominjemo, služi kao izvor sredstava, Europska unija nije veledržava gdje su izmišljeni arhitekti, naveo je između ostaloga ističući da "moramo biti skeptični i kritički prema svemu što se dešava oko nas, ponosni smo onime što imamo i baštinimo, katkad se malo precjenjujemo, ja sam za to da se prostorom upravlja strogo, ne možemo se izvlačiti na Europsku uniju, moramo se propitkivati u svakom trenutku. Mi stagniramo i to ne izgleda dobro, u Češkoj i Poljskoj se ljudi, zajednica i politika odnose i štreberski prema pitanju vlasništva. Važan je naš odnos prema državnoj imovini, ova je zgrada (Dom hrvatskih branitelja, op.a.) izgrađena prije više od stotinu godina, grad je prije toga bio malarična močvara, veliko Carstvo je tu sagradilo ovu zgradu i to je bila jedina prava luka, onda je došla druga država, fašistička, zatim Jugoslavija i Dom JNA, pa Hrvatska. Sve to pokazuje i u kakvom je stanju ova zgrada sada, mogao bih i sebi prebaciti, državna imovina, a i ja sam bio premijer, želim da se takvi kapitalni objekti obnavljaju, možda nismo svjetska avangarda, ali moramo biti sposobni upravljati sobom. Kako je rekao potpredsjednik Vlade Branko Bačić, "prostor je naš najveći resurs", no reći ću da "to nije prostor, nego su to ljudi", kazao je predsjednik otvarajući ovaj skup te ističući važnost zaštite Doma hrvatskih branitelja kao državne nekretnine.

(Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Marko Beljan)(Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Marko Beljan)

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, naglasio je važnost odgovrnog pristup brizi za prostor te da je Ministarstvo okrenuto obnovi, a Nacionalni plan stambene politike predstavit će uskoro, da se može brže, bolje i efikasnije upravljati imovinom.

Naglasio je i da treba interdisciplinarno raditi i djelovati, te surađivati sve struke koje se tiču gradnje, od geodetske, inženjerske raznih profila.

- Prošle su četiri godine od potresa, a nismo htjeli odraditi obnovu povratkom u prijašnje stanje, nego smo htjeli da to bude visoki standard, iako je skuplji, sporiji, ali dugoročno je to isplativije i sigurnije rješenje, ističe Bačić.

U svome obraćanju, Bačić se osvrnuo i na važnost stambenih politika, digitalizaciju usluga, kao i na zakonske izmjene vezane uz prostorno uređenje. Također, Bačić je izrekao riječi zahvale Hrvatskoj komori arhitekata na predloženih deset točaka za novi sustav prostornog uređenja kao polazište za novi zakon o prostornom uređenju.

Pulski gradonačelnik Filip Zoričić je istaknuo suradnju Društva arhitekata Istre i Grada Pule za projekt izgradnje vrtića Valmade, sada će zajedno raditi projekt za zonu Pragrande, a to su sve primjeri dobre suradnje, kao i dobre prakse, kazao je navodeći i različite primjere arhitekture u bogatoj gradskoj baštini, od Kaštela do Zerostressea. Istaknuo je također da mu je iznimno drago što su mnogi gimnazijalci odlučili upisati studij arhitekture, a naveo je i primjer Emila Jurcana i predavanja od dana ranije kada je pokazao što se i kako sve može.

- Istra je lijepa, volimo se podičiti, šampioni smo turizma, imamo najbolje maslinovo ulje, brojne nagrade, no, kako govori moj prijatelj Tulio Demetlika, ne mogu biti samo ljubazan, moram biti i malo provokativan. Moramo reći stop bespravnoj gradnji, najjeftinija rješenja ne moraju biti i najbolja. Koliko je bespravnih objekata diljem obale, nije to od jučer, a česti su upravo stranci oni koji bespravno tu grade, što se zasigurno ne bi usudili u svojim zemljama. Upućujem apel komorama inženjera geodezije i srodnih struka kada rade parceliranje nekih terena, a znaju da će tu niknuti gradnja, a ne voćnjak, kao i na sve struke, da zajedno suzbijemo bespravnu gradnju. Na taj način gubimo i milijardu eura godišnje, možemo nabaviti i "rafal", o čemu se toliko priča, zato, osim što štitimo svoje nebo, štitimo i zemlju, kazao je župan Boris Miletić.

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac navela je u svome obraćanju da arhitektonska struka treba pronaći rješenja u ostvarenju ravnoteže između ekonomskog razvoja, socijalne pravde i zaštite okoliša. Govorila je i o važnosti očuvanja prirodnih resursa i povijesnog nasljeđa, a sve to kao presudno za održivi razvoj.

Predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Mia Roth Čerina Roth veli da je dužnost arhitekata da nastupaju kao solidarna zajednica, koja osigurava kvalitetu građenja naše okoline.

Pozdravne su riječi uputili i Ian Pritchard, u ime Vijeća arhitekata Europe, Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, član Upravnog odbora Hrvatske komore inženjera strojarstva Vanja Glavan, zamjenik predsjednika Hrvatske komore inženjera elektrotehnike Željko Radić, kao i predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije Ivan Kalina, a svi su naglasili nužnost čim uže suradnje arhitekata sa svim ostalim strukama koje sudjeluju u gradnji, uz osvrt na posebno bogatu povijesnu-kulturnu baštinu Pule.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter