Attilio Krizmanić, pulski arhitekt, znanstvenik pulskog urbanizma par excellence, preminuo je u travnju 2022. godine, netom prije no što je trebao primiti Nagradu Grada Pule za svoje dugogodišnje zasluge ne samo u proučavanju, već i očuvanju graditeljske, infrastrukturne, povijesne baštine grada, upravo u kapacitetu voditelja Odjela za graditeljsko nasljeđe od 1990. do svog umirovljenja 2003. godine. Među obnovama poduzetim pod njegovom palicom, možemo navesti nekoliko faza rada na pulskom Amfiteatru, Areni, radove na samostanu i crkvi sv. Franje, Komunalne palače, austrijske zgrade tržnice, ali i pulski Kaštel.

Upravo je zbog rada na potonjem, nedavno posthumno predstavljanje njegova posljednjeg dvoknjižja, proteklo u posebnom pijetetu, na tom istom mjestu. Knjige »Prostorni razvitak Pule 1813. - 1918.: Od obnove i promjene urbanog tkiva do transformacije identiteta u okviru unaprjeđenja obrambenog sustava«, i »Građevine komunalnog sustava 1813. - 1918.«, izrazito su temeljit prikaz mnogo više od samog razdoblja – austrijske uprave i »regeneracije« grada na koje bi naslov upućivao.

Attilio Krizmanić (1935. - 2022.) (Arhiva Glasa Istre)

Kako je navedeno u svojevrsnom eksplanatornom proslovu, knjige su »plod dugogodišnjeg rada u procesu pripreme, izrade i provedbe prostornih planova Pule te rada na proučavanju i zaštiti graditeljskog nasljeđa svih razdoblja razvitka grada od antike do 20. stoljeća.«

I uistinu, obje knjige počinju s podrobnim uvidom u antičke, srednjovjekovne i novovjekovne temelje i faze postojanja grada kojeg su Austrijanci »naslijedili« od Venecijanaca, odnosno kratkotrajne francuske uprave. Što kroz autentične prikaze i karte Pule, što kroz slike i grafike umjetnika koji su kroz 18. i 19. stoljeće bilježili uspavan i zapostavljen grad, što kroz svoje vlastoručne skice, pa čak i digitalne rekonstrukcije, Krizmanić te temelje pulskog urbanog nukleusa razlaže na jedan pristupačan i nepretenciozan način, pisan razumljivim jezikom i s mnogim pojašnjenjima.

Već je ovaj uvodni dio jedan dugo iščekivan presjek i summa summarum urbanizma Pule u kojem bi svaki znanstvenik, povjesničar, ili Krizmanićev arhitektonski kolega trebao imati dovoljno podataka za dobiti uvid u »kretanja« grada. Što je još konstruktivnije, Krizmanić svako poglavlje, o, primjerice, pulskim vodama, cestama, kanalizaciji ili skladištima u »Građevine komunalnog sustava«, počinje istomično, s povijesnim pregledom i uvodom u problematiku, da bi se razumjelo i što su Austrijanci našli »na terenu«, koje su odluke kojom motivacijom donosili, i gdje je sve stalo neslavne 1918. godine.

(Snimio Duško Marušić Čiči)

Krizmanić u detalje razlaže, potom, austrijska zdanja i njihovu izgradnju, kao i njihovu funkciju i utjecaj na daljnji rad i život u Puli. Od prvih do posljednjih investicija u izgradnju grada, ali i, najbitnije za tadašnje vlasti, ratne luke, kao da se rekonstruira i sam život grada i žitelja, te se jasno vidi kako se grad i društvo moderniziraju u tandemu. Dok početkom stoljeća tek prvi put vidimo organizaciju vodospreme, uređivanje neurednog grad, postavljanje kanalizacija i iscrtavanje cestovnog rastera, do kraja stoljeća i ulaska u novo, vidi se novi duh, kroz telegrafe, željeznicu, plinsku i električnu rasvjetu, i radio postaju.

Ovo dvoknjižje, moglo bi se lako reći, kapitalno je djelo pokojnog Attilija Krizmanića, velik zbir njegovih saznanja, dokumenata i baštine, koje je puno više od dosadnog stručnog štiva jer na njegov specifičan i životan način priča priču o tisućljetnom gradu, kojeg možemo, kroz Krizmanićeve riječi, pojmiti u potpunosti, shvatiti gdje – i kako, su živjeli »naši stari«, a gdje živimo mi.

Kretanja grada

Već je uvodni dio jedan dugo iščekivan presjek i summa summarum urbanizma Pule u kojem bi svaki znanstvenik, povjesničar, ili Krizmanićev arhitektonski kolega trebao imati dovoljno podataka za dobiti uvid u "kretanja" grada. Što je još konstruktivnije, Krizmanić svako poglavlje, o, primjerice, pulskim vodama, cestama, kanalizaciji ili skladištima u "Građevine komunalnog sustava", počinje istomično, s povijesnim pregledom i uvodom u problematiku, da bi se razumjelo i što su Austrijanci našli "na terenu", koje su odluke kojom motivacijom donosili, i gdje je sve stalo neslavne 1918. godine.

Povezane vijesti

• PULA ZA GUINNESSA: U Areni najveći ljudski svjetlosni znak
• Tamara Obrovac na Kaštelu promovirala novi album
• Jedinstvena vizualna atrakcija - 360° 3D mapping na Forumu