Baterijski vlakovi
Zelena vožnja: Na pulskom kolodvoru bit će instalirana punionica baterija
Na stanici u Puli uskoro se očekuju moderniji vlakovi (Snimio: Duško Marušić Čiči/Glas Istre)
Projekt Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu ima za cilj proučiti i implementirati zelene tehnologije u željeznički putnički prijevoz. Naime, zelene tehnologije u željezničkom putničkom prijevozu osiguravaju niže emisije štetnih plinova, niže operativne troškove te povećanu učinkovitost i pouzdanost vlakova.
U fokusu projekta koji se financira sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti je nabavka baterijskih elektromotornih i baterijskih motornih vlakova te šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje baterija, od kojih će jedan biti postavljen i na kolodvoru u Puli. Posao vrijedan više od 17 milijuna eura povjeren je domaćoj Končar Grupi, koja bi do kolovoza ove godine trebala razviti jedan od globalno najsofisticiranijih proizvoda, baterijski i hibridni vlak.
Dnevno do 480 kilometara
Nabavom baterijskih vlakova omogućuje se organizacija željezničkoga putničkog prijevoza na neelektrificiranim prugama na ekološki prihvatljiv način suvremenim vozilima koja za svoj pogon koriste električnu energiju.
Baterijski vlakovi bit će opremljeni rampama za ulazak i izlazak osoba u invalidskim kolicima, prostorom za bicikle i toaletima prilagođenim ulasku osoba u invalidskim kolicima, a kompletan putnički prostor bit će pod videonadzorom. U prostoru za putnike bit će postavljeni monitori za prikaz videosadržaja. Također, uz vizualne i audionajave kolodvora i stajališta, putnicima u vlaku bit će omogućen besplatan pristup internetu.
Vlakovi su projektirani za prosječnu dnevnu kilometražu do 480 kilometara te prosječni dnevni rad do 18 sati. U prometu je moguće funkcionalno spajanje baterijskih vlakova s niskopodnim vlakovima nove generacije, čime će biti osiguran veći kapacitet. Baterijski elektromotorni vlakovi koristit će se za prijevoz putnika na neelektrificiranoj i elektrificiranoj mreži željezničkih pruga u Hrvatskoj.
Na elektrificiranoj mreži koristit će se klasičan sustav napajanja s pomoću pantografa, dok će se na neelektrificiranoj pružnoj mreži kakvu imamo na Poluotoku za pogon baterijskih motornih vlakova koristiti baterije koje se pune isključivo s pomoću stabilnih energetskih priključaka. Pomoću stabilnih energetskih priključaka baterije će se puniti do najviše 30 minuta, a osim u Puli, bit će postavljeni na kolodvorima u Splitu, Osijeku, Varaždinu, Bjelovaru i Viroviticu.
Prvi korak u modernizaciji dugo vremena zapostavljane istarske željeznice učinjen je lani kad je u Istru stigao novi niskopodni dizel-električni motorni vlak, a da na sljedeće korake i dolazak novih, modernijih i ekološki prihvatljivijih vlakova neće trebati dugo čekati ukazuje i činjenica da se Pula među gradovima u kojima će biti izgrađena punionica baterija za vlakove.
Preporod mreže u Istri
No, i to je još uvijek tek mali dio preporoda željezničke mreže u Istri koja se najavljuje u narednim godinama.
Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta nedavno je prihvatio dogovor s Vijećem EU-a o ažuriranim smjernicama za transeuropsku prometnu mrežu te da je u revidirane europske koridore ušla i istarska željeznica, odnosno realizacija željezničkog spoja Pula - Buzet - Divača - Trst, prvog međunarodnog pravca koji će željeznički spojiti Istru sa zapadom i otvoriti mogućnost daljnje revitalizacije željezničkog pometa prema ostatku Hrvatske.
To će isto tako otvoriti novu perspektivu razvoja istarske Luke Bršica, koja će konačno za vlastiti razvoj imati ono o čemu je sanjala desetljećima - željezničku vezu. To je svakako odlična vijest i za HŽ Infrastrukturu koja je i prije toga krenula u postupak izrade studijske dokumentacije za obnovu zapuštene istarske željezničke infrastrukture što je važan preduvjet da bi takav jedan projekt dobio europsko financiranje.
Plan je, podsjetimo, temeljita rekonstrukcija spomenute željezničke pruge od granice sa Slovenijom, preko Buzeta, Lupoglava i Pazina, do Pule, kojom bi se na pojedinim dionicama pruge omogućilo prometovanje brzinama od 140 do 160 kilometara na sat, odnosno dvostruko većim od onih kojima se danas prometuje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
