ANKETA
Što građani Pule misle o desetljeću u Europskoj uniji
Ilustracija (Pixabay)
Prije točno deset godina 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28. punopravna članica Europske unije. Jesmo li ulaskom u europsku zajednicu dobili na kvaliteti života; ili ta odluka nije donijela neke posebne promjene u naše živote? Ima li i onih koji misle da uopće nismo ni trebali ulaziti, raspitali smo se kod naših sugrađana koji imaju podijeljena razmišljanja na ovu temu.
Za radnika, ulaskom u Europsku uniju, nema nikakvog dobitka, mišljenja je Zdenka Čoban.
- Za one koji imaju, oni uvijek imaju i njima je svugdje dobro. Otvorenost granica mi je nevažna jer nemam para da idem igdje. Plaćena sam minimalcem, a ni njega ne dobijem u potpunosti. Ovo je pravo društvo kapitalizma, potpuno socijalno neosjetljivo. Samo smo potvrdili da smo takvi, veli ona.
Richard Delas također nema pretjeranih riječi hvale.
- Dobro je što brže prijeđemo granicu, a ostalo neka netko drugi razmišlja što smo dobili. Naša situacija nema nikakve veze s ulaskom u Europsku uniju. Tko je imao love prije, ima je i sada, tko nije, tapija je kao i prije. Mi kao građani tim ulaskom nismo dobili ništa posebno, dobili su oni koji sve ovo vode. Digao im se rejting i bolje kotiraju na tim europskim ljestvicama, a mi smo ostali na istom. Nekima smo omogućili da uđu u EU parlament, da si sagrade vile s bazenima i da lijepo žive. Na tome im treba čestitati, s neskrivenom ironijom govori naš sugovornik. "To što smo mi u Europi, a geografski smo bili od davnih dana, jedino se u papirima s zvjezdicama promijenilo, drugo - ništa specijalno", zaključuje.
Vjekoslav Rojnić još je jedan od naših sugrađana koji ima prema ovoj obljetnici gorko slatki stav.
- Granice su otvorene, a s lovom je sve lakše. Sve košta pet, deset, petnaest eura….nikad nismo imali toliko novaca", šaljivo komentira. Najviše mu se sviđa, s druge strane, što djeca mogu studirati izvan Hrvatske, na puno jednostavniji način. Također, korištenje Europskih fondova ističe kao prednost ulaska, s kojim se ipak vide konkretni rezultati. Draže mu je, veli nam, da idemo na zapad, a odluka za ulazak je ipak bila dobra odluka. "Prije smo bili prvi u selu, a sad smo zadnji u gradu", zaključuje uz smijeh.
Naš sljedeći sugovornik Marko Đuranec imao je samo sedam godina kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Danas, sedamnaestogodišnjak, više je od pola svog života proveo u ovoj zajednici, pa ipak je, u svjetlu te činjenice, njegovo razmišljanje intrigantno.
- Mislim da bi bilo bolje da ni nismo ušli u tu zajednicu, jer bi bili slobodniji. Kao što je to Bosna i Hercegovina. Tamo je sve jeftinije i ljepše se živi nego ovdje, dok kod nas zbog eura i velikih cijena sve je urnebesno skupo za urnebesno male plaće. U tome ne vidim smisla. Mogli bi raditi na tome da Hrvatska počne više toga proizvoditi, a ne da toliko uvozimo. Najviše tu mislim na hranu, zaključuje Marko.
Ivan Vrkljan uglavnom vidi pozitivne strane ulaska Hrvatske u EU, odmah na početku rekao nam je "Najpozitivnija je svakako otvorenost granica, digla se vrijednost nekretnina, poslovanje je bolje, ma uglavnom sve", vidno zadovoljan svim navedenim govori nam na samom početku.
- Ovo, što smo za valutu preuzeli euro, za posljedicu ima da su cijene stvarno previsoke. Ja sam ugostitelj, vlasnik objekta i smatram da smo pretjerali. Tko zna hoće li nam se to obiti o glavu. Bit će dobro ovo ljeto, ali vidjet ćemo sljedeće, komentira on, otvarajući još jednu temu o kojoj ovih dana raspravljamo. Zaključno, na temu ulaska Hrvatske u EU veli da je to bila dobra odluka.
Posljednja naša sugovornica Iman Šegić s kojom smo pokušali prepoznati još neka od razmišljanja naših sugrađana rekla nam je na početku da se na euro, kao valutu, još nije do kraja naviknula, ali činjenica da je Hrvatska u EU za nju ima neke dobrobiti.
- Bavim se Europskim parlamentom mladih i europskim projektima, tako da je to meni veliki plus, što se tiče školovanja, općenito. Muči me više funkcioniranje u odraslom svijetu, studentski ima puno prednosti. Mladi ljudi su osviješteni kao europski građani i tako se i doživljavaju, kao Europejcima, a govorim iz svoje perspektive. Mislim da imamo puno toga zajedničkog s ostatkom Europe, ali da nikad do kraja nećemo biti kao oni. Edukacija nam je poprilično slična, ali životni stilovi različiti. Mentalitet pogotovo, a mislim da se to neće nikad promijeniti, veli nam ona. Situaciju s eurom i s inflacijom vidi vrlo ozbiljno, a pogotovo što, po njenom mišljenju, ljudi ne znaju "budžetirati" s još uvijek nama novom valutom.
- Turisti vide da mi nismo jeftini, a mislim da će nam ekonomski biti dosta zahtjevno u budućnosti, promišlja ona na ovu temu. Problem vidi u skupoj hrani, a čini joj se da je gotovo jeftinije jesti gotovu hranu u nekim ugostiteljskim objektima, negoli kupovati namirnice koje su bezobrazno cijenama skočile gore.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
