U pulskom Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, još uvijek poznatijem kao Centar za socijalnu skrb, tijekom 2022. godine provedena su dva postupka posvojenja. U Registru djece s ispunjenim pretpostavkama za posvojenje je dvadeset i troje - od kojih je samo za troje djece procijenjeno da je posvojenje u njihovom interesu, dok se velik dio njih nalazi u obitelji srodnika te je procjena Područnog ureda da toj djeci nije u interesu da budu posvojeni. Od troje djece za koje bi bilo u interesu da se provede postupak posvojenja dvoje ih je s težim oštećenjima zdravlja. U Registru pak potencijalnih posvojitelja pulski Područni ured ima upisano 28 osoba, odnosno parova.

Na djecu smo posebno osjetljivi, a poglavito na onu djecu s kojom se život grubo poigrao i "osudio ih" na život u institucijama jer im zbog spleta nesretnih okolnosti život u biološkoj obitelji više (ili trenutno) nije moguć. Prošle nedjelje objavili smo svjedočanstva dviju obitelji koja su posvojila djecu, a koja su pokazala sporost postupka procjene potencijalnih udomitelja i posvojitelja, koji je, kažu oni, predug i predetaljan budući da im se secira život i do najsitnijih detalja, dok se u biološku obitelj, prema njihovim riječima, upliću tek kad za to postoji neki konkretniji problem.

Je li riječ o pojedinim slučajevima ili sustav doista jest nepotrebno spor i kompliciran, upitali smo nadležne u Centru za socijalnu skrb u Puli, a to su socijalna radnica Josipa Topić i pravnica Monika Majić iz Odjela za djecu, mladež i obitelj.

- Kada je u pitanju opsežnost i temeljitost postupaka obrade posvojitelja i udomitelja, stava smo da smo opravdano pedantni. Postupak obrade nije kompliciran, već detaljno provjeravamo osobe kojima povjeravamo dijete s ranijim iskustvima izrazito narušenih obiteljskih odnosa. U svom radu nastojimo osigurati da djeca ne moraju proživjeti slično iskustvo. Kroz obradu posvojitelja i udomitelja zahtijevamo da nam dostave potvrde o osobnim stanjima podnositelja zahtjeva, kao što su potvrde o nekažnjavanju i o tome da se protiv njih ne vode kazneni postupci. Utvrđuju se stambeni uvjeti, a podnositelji zahtjeva trebaju proći kroz psihologijsku obradu kako bismo utvrdili da u obitelji nisu prisutne patologije, opisuju nam postupak obrade koji je u temelju istovjetan za udomitelje i posvojitelje.

Obiteljskim zakonom određeno je da je posvojenje poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta. Da bi se moglo posvojiti dijete, biološki roditelji moraju pravomoćnom sudskom odlukom biti lišeni prava na roditeljsku skrb ili mora postojati pristanak roditelja da dijete posvoje njemu nepoznate osobe.

- Osoba ili par koji žele posvojiti dijete podnose pisanu prijavu namjere posvojenja nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad i zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. U postupku izdavanja mišljenja obvezno je sudjelovanje u programu stručne pripreme, odnosno edukacije za posvojenje, koja se provodi tijekom postupka izdavanja mišljenja. Na temelju pozitivnog mišljenja stječe se pravo upisa u Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj. Trajanje postupka obrade je u pravilu do šest mjeseci, pojašnjavaju nam proceduru i vremenski okvir.

Velik dio svog odgovora posvetile su objašnjavajući razliku između udomiteljstva i posvojenja, tvrdeći da se iz medijskih napisa stječe dojam da novinari ne razlikuju ta dva instituta obiteljsko-pravne zaštite. Pa kažu: "Udomiteljstvo je privremeni oblik skrbi kojim se djetetu privremeno osigurava smještaj i skrb u udomiteljskoj obitelji, dok je posvojenje trajni oblik skrbi za dijete, pri čemu posvojitelji preuzimaju sva roditeljska prava i obveze i postaju roditelj/i posvojenom djetetu". Nadalje nam tumače kako se postupci za izdavanje dozvole za udomiteljstvo ili za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje provode u mjesno nadležnom Zavodu za socijalni rad, prema prebivalištu potencijalnog posvojitelja ili udomitelja.

- Zakon o udomiteljstvu određuje udomiteljstvo oblikom pružanja socijalne usluge smještaja. Područni ured Zavoda za socijalni rad, nakon što utvrde da podnositelj zahtjeva zadovoljava sve propisane uvjete, njega i njegovog bračnog ili izvanbračnog druga, a prema procjeni stručnjaka i druge članove obitelji, upućuju na osposobljavanje i dodatno usavršavanje za udomitelja. Nakon uspješno završenog osposobljavanja, izdaje se rješenje o dozvoli za obavljanje udomiteljstva na period od tri godine i s mogućnošću obnavljanja, pojašnjava pravnica Monika Majić.

Zanimalo nas je i koliko djece istovremeno može biti u jednoj udomiteljskoj obitelji te o čemu to ovisi, na što nam odgovaraju da jedna obitelj može udomiti najviše troje djece, a iznimno uz prethodnu suglasnost Zavoda, i više od troje djece ako se radi o braći i sestrama ili djeci i mlađim punoljetnim osobama korisnicima privremenog smještaja u kriznim situacijama. Kod udomitelja samca može biti smješteno najviše dvoje djece, vele nam. Kako se nerijetko komentira i da su neki udomitelji od tog "posla" napravili unosan biznis, a da se njihova briga o djetetu svodi samo na osnovne egzistencijalne uvjete, zanimalo nas je o kakvim se naknadama radi.

- Iznosi opskrbnine za potrebe korisnika određeni su posebnom odlukom, a od 1. siječnja 2023. iznose za dijete do tri godine 353,5 eura, za dijete od tri do sedam godina 364 eura i za dijete od sedam godina do mlađe punoljetne osobe 399 eura. Naknada za rad udomitelja koji obavlja tradicionalno udomiteljstvo iznosi 179.17 eura. Postupak za izdavanje dozvole za udomiteljstvo traje u prosjeku šest mjeseci, kaže nam socijalna radnica Josipa Topić.

Interes za udomiteljstvo i posvajanje u Istri po nekim je neslužbenim informacijama manji nego u ostatku Hrvatske. Je li tomu doista tako? Prema podacima iz Područnog ureda u Puli, trenutno su u Istri 22 udomiteljske obitelji za djecu, od kojih je osam tradicionalnih udomiteljskih obitelji, a preostalih 14 su srodnici. U te 22 udomiteljske obitelji smješteno je 32 djece, i nemaju sva djeca ispunjene pretpostavke za posvojenje, ističu iz Područnog ureda. U Istarskoj županiji postoje i tri ustanove socijalne skrbi koje brinu o djeci, a riječ je o Dječjem domu "Ruža Petrović" i Domu za odgoj djece i mladeži u Puli te Kući milosrđa u Majmajoli.

Ukoliko je dijete u Domu, često se prigovara na prava njegovih bioloških roditelja, koja su, kroz percepciju javnosti, favorizirana. Također, prebacuje se sustavu i predug boravak djece u domovima, sve dok roditelj samo tu i tamo kontaktira s djetetom, nemaju mogućnost da budu posvojena. Najviše kritika upravo dolazi zbog tih činjenica, da se biološkim roditeljima daju nebrojene šanse da promijene svoj odnos s djetetom, dok dijete u međuvremenu nema šanse rasti u obitelji. Prema nekim podacima, više je djece predviđeno za udomljavanje, a manje za posvajanje, dok je potencijalnih posvojitelja više nego udomitelja. To se naravno teško može izbalansirati, a razloge nam objašnjavaju i u Zavodu za socijalni rad u Puli. Ispravljaju, kažu, krivu percepciju javnosti da dijete koje je izuzeto od roditelja, treba biti i posvojeno, ali i ukazuju na još neke, po njima, pogrešne procjene javnosti.

- Svakoj obitelji u Zavodu za socijalni rad pristupamo individualno. Nakon što se dijete izdvoji iz obitelji, najčešće se pred nadležnim sudom pokreće postupak oduzimanja prava na stanovanje do godinu dana. Ukoliko sud donese odluku o oduzimanju, u istoj odluci odredi i način kako će se ostvarivati odnosi s roditeljima, osobni i telefonski. Hrvatski zavod za socijalni rad najkasnije 30 dana prije isteka roka od godine dana, dužan je podnijeti završno izvješće sudu ili uputiti prijedlog za produljenje mjere oduzimanja ili pokrenuti postupak lišenja. Ukoliko se utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava, postupak lišavanja prava na roditeljsku skrb se može pokrenuti i prije isteka roka od godine dana. Ustanova ili udomiteljska obitelj kojoj je dijete povjereno dužni su obavještavati Zavod za socijalni rad o korisniku. Mišljenje da je potrebno da roditelj jednom u šest mjeseci nazove dijete i da ne izgubi roditeljska prava je neutemeljeno. To nije propisano zakonom te naš Područni ured to ne provodi, poručuju iz pulskog Zavoda za socijalnu skrb.

Povezane vijesti

• Bedeković: Hrvatska je spremna prihvatiti djecu bez pratnje
• Bedeković: Roditeljima djece na dugotrajnom liječenju u bolnici osigurati smještaj
• Piletić demantira Glasovac: Lani je bilo 154 posvojenja, a ove godine već 25