TROSATNA SJEDNICA O ARSENALU

PULSKI VIJEĆNICI POZVALI VLADU DA PRIHVATI STEČAJNI PLAN ULJANIKA Odluka 6. rujna na Trgovačkom sudu u Pazinu

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
(N. LAZAREVIĆ)

(N. LAZAREVIĆ)


 HBOR i Ministarstvo financija najveći su, 80-postotni vjerovnici Uljanika d.d. od kojeg potražuju četiri od ukupno pet milijardi kuna. Nije, međutim, poznat iznos potraživanja prema Uljanik brodogradilištu

S obzirom na to da je Republika Hrvatska većinski vjerovnik članica Uljanik grupe u stečaju, Grad Pula poziva Vladu da prihvati stečajni plan radi nastavka brodograđevne djelatnosti Grupe, kao i da odmah započne pregovore sa zainteresiranim poslovnim partnerima. Zaključak je to koji je jučer, nakon trosatne sjednice Gradskog vijeća čija je jedina tema bio Uljanik, donijela većina pulskih vijećnika, njih 18 od 21 prisutnog. Troje HDZ-ovih vijećnika bilo je suzdržano. Za spas Uljanika bili su kako IDS-ovi, tako i oporbeni vijećnici, no oporbenjaci su ipak ustrajali u katkad jalovoj raspravi koja je produljila sjednicu na puna tri sata. Bila je ovo druga tematska sjednica Gradskog vijeća o Arsenalu.

(Ne)jednak tretman

Vijećnici iz klubova HDZ-a i SDP-a imali su zamjerke na pojedine dijelove zaključka. Sanja Radolović kazala je da nije bilo vidljivo jesu li gradonačelnik i njegovi suradnici ili pak cijelo Vijeće bili obaviješteni da postoji interes za nastavkom proizvodnje. HDZ-ovim vijećnicima Petru Ćuriću i Mirku Jurkiću zasmetalo je što su prijedlog zaključka dobili tek jučer u 8.14 sati, ni dva sata prije sjednice. Ćuriću su zasmetali pojedini pasusi u tekstu iz kojih se, po njegovim riječima, može zaključiti da se Vlada ne odnosi prema Uljaniku s jednakim angažmanom kao prema ostalim subjektima u zemlji. Nakon polusatne pauze, tekst zaključka usuglašen je s klubovima HDZ-a i SDP-a te potom usvojen. No, suština je ostala ista: velika većina vijećnika se slaže da Vlada treba usvojiti stečajni plan na izvještajnom ročištu 6. rujna na Trgovačkom sudu u Pazinu.

Sjednici su prisustvovali direktor Jadranbroda Siniša Ostojić i Robert Blažinović, načelnik Sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ostojić je podržao opstanak brodogradnje u Puli, "vodeći računa o tome da to bude realno".

- Ako se ide u stečajni plan, on mora pokazati da brodogradnja u Puli može biti održiva. Tek nakon analize plana moglo bi se reći kakav je stav države koja je većinski vjerovnik, kazao je Ostojić. Prije sjednice Blažinović nam je, na pitanje kakav je stav Vlade treba li brodogradnja u Puli ili je dovoljna samo u Rijeci, nekoliko puta ponovio: "Kao što su rekli ministar Horvat i premijer, isti je pristup prema jednima i drugima".

Najprecizniju informaciju dao je Damir Majstorović, stečajni upravitelj dioničkog društva Uljanik. Podsjetio je da je stečajni postupak pokrenut 20. svibnja ove godine u svim društvima Grupe, izuzev u Uljanik Standardu. Po njemu, moguće su dvije opcije "rujanske odluke" u Pazinu. Prva je da se društvo likvidira, a to znači prodaja, odnosno unovčenje stečajne mase i podjela dobivenih sredstava vjerovnicima. Najveći vjerovnik je upravo država, odnosno HBOR i Ministarstvo financija, koji od Uljanika d.d. potražuju 80 posto, odnosno četiri od ukupno pet milijardi kuna. Ta su potraživanja uglavnom nastala radi isplate jamstava brodovlasnicima. Nije, međutim, poznat iznos potraživanja prema Uljanik brodogradilištu, veli Majstorović, no zna se da je i tu, s više od 50 posto iznosa potraživanja, većinski vjerovnik država.

Brodovi u gradnji

Druga je mogućnost izrada stečajnog plana, najčešće na izvještajnom, moguće i na nekom drugom ročištu. Skupština vjerovnika nalaže stečajnom upravitelju da u određenom roku izradi stečajni plan, najčešće u roku 1-3 mjeseca.

- U ovom slučaju smo na izvještajno ročište stavili polazne pretpostavke da bi stečajni plan uopće mogao biti napravljen. Plan se ne može izraditi na temelju toga da će netko za dva ili tri mjeseca naručiti neki brod, nego mora postojati realan supstrat na kojem bi se stečajni plan provodio. U ovom trenutku to su brodovi u gradnji u vlasništvu Uljanika d.d. u stečaju. Radi se o četiri broda (gradnje 514, 526, 527 i 531), s tim da je dovršeno oko 80 posto broda Uljanik 514 te više od 40 posto gradnje 526. Za ta dva broda postoje zainteresirani naručitelji koji bi ih željeli kupiti kad budu gotovi. Pravni okvir tog stečajnog plana jest osnivanje novog društva radnog naziva Uljanik nova, čija bi imovina bila ova četiri broda u vlasništvu Uljanika d.d. u stečaju, ali pod pretpostavkom da se razlučni vjerovnici, a to su RH i HBOR, odreknu svog prava unovčenja prodajom tih brodova i da ih bez tereta unesu u novo društvo. Za to što daju dobili bi udjele, odnosno dionice u novom društvu. Uljanik Brodogradilište bi, u okviru svog stečajnog plana, u to novo društvo prenijelo dizalice i drugu opremu, a njihovi vjerovnici bi na isti način, odricanjem od potraživanja, stekli dionice u novom društvu. Dakle, od određenog dijela imovine dviju tvrtki bi nastalo novo društvo. Ne inzistira se na tome da sva imovina uđe u novo društvo, nego samo ona koja je neophodna za nastavak proizvodnje, objasnio je Majstorović.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU
Podijeli: Facebook Twiter