Indeks onečišćenja mjerne stanica Kaštijun jutros je opet pokazalo alarmantno stanje kvalitete zraka i zabrinjavajuće visoku koncentraciju lebdećih čestica. Na mrežnoj stranici Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), gdje su prikazani podaci mjerenja kvalitete zraka u cijeloj Hrvatskoj, Kaštijun je oslikan u tamno crvenu boju, koja označava vrlo loše stanje. S takvim je parametrom Kaštijun zauzeo prvo mjesto po lošoj kakvoći zraka u Hrvatskoj, ispred Kutine, Zagreba i Slavonskog Broda.

Postoji li opasnost po zdravlje građana koji su se uznemirili zbog zastrašujućih podataka mjerne stanice, upitali smo Zavod za javno zdravstvo Istarske županije (ZZJZIŽ). Oni su nam poslali očitovanje voditelja Laboratorija za ispitivanje kvalitete zraka u odjelu za zaštitu i unapređenje okoliša Službe za zdravstvenu ekologiju Željka Stipića, koje prenosimo u cijelosti: "Na Kaštijunu, ŽCZGO Kaštijun, kontinuirano se prati kvaliteta zraka sukladno rješenjima i zakonskim obvezama korisnika prostora, a mjerenja obavlja ovlaštena institucija Ekonerg Zagreb - Bojan Abramović, koju se može kontaktirati o mjerenjima i/ili naručioca (ŽCZGO Kaštijun). Zavod je informiran o mjerenjima i bio bi obaviješten u slučaju alarmantne situacije. Vezano za informacije koje su dostupne na stranicama HAOP-a, moramo pojasniti da se na stranicama objavljuju sirovi, nevalidirani podaci i oznaka indeksa zagađenja zraka koja se računa prema trenutnim vrijednostima, kako je objašnjeno na stranici i vidljivo ukoliko se klikne na legendu indeksa".

U nastavku odgovora citirane su informacije za koje ZZJZIŽ smatra da su važne kada se tumači prikazani indeks za neku postaju: "Indeks prikazuje kratkoročno stanje kvalitete zraka. Ne prikazuje dugoročno (godišnje) stanje kvalitete zraka koje se značajno može razlikovati od kratkoročnog. Koristeći podatke o izmjerenim koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku, koji pristižu u realnom vremenu (kašnjenje podataka 3-4 sata), indeks se računa svakog sata za svaku od otprilike 50 mjernih postaja koje se nalaze diljem Hrvatske. Podaci o izmjerenim koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku koji pristižu u realnom vremenu nisu službeni podaci ispitnih laboratorija i naknadno se mogu izmijeniti postupkom validacije. Indeks kvalitete zraka ne služi ocjeni onečišćenosti (sukladnosti s okolišnim ciljevima) koja se utvrđuje na godišnjoj razini, jednom godišnje za proteklu kalendarsku godinu."

"Nadalje, sama APM Kaštjun se nalazi unutar samog pogona te ona i podaci koji se putem nje dobiju, nisu referentni za kvalitetu zraka na području grada Pule. Što se tiče ostalih parametara koji se prate na AP Fižela, možemo reći da su u okviru zakonske regulative. Važno je i dobro da se javnost informira, pa i o kvaliteti zraka, u tu svrhu je i kreirana stranica HAOP-a, no treba paziti da se prenesu točne informacije", poručuju iz ZZJZIŽ.

Za pojašnjenje smo upitali i inženjerku kemijske tehnologije Koviljku Aškić, koja pojašnjava da lebdeće čestice PM10 i PM2.5 vrlo nepovoljno utječu na zdravlje ljudi. Udisanjem, ističe, mogu doprijeti duboko u respiratorni trakt čovjeka, a na sebe mogu vezati vrlo štetne tvari kao što su policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) s većim brojem prstenova, koji imaju jako izraženo mutageno ili kancerogeno djelovanje.

"Lebdeće čestice uglavnom nisu homogenog kemijskog sastava, a u okoliš dospijevaju u različitim veličinama i oblicima.

Prikazom rezultata s mjerne postaje Kaštijun za prošlu i ovu godinu, vidljivo je da, što se tiče lebdećih čestica, ima veći broj prekoračenja, i do tri puta od onih navedenih uredbom i to tijekom cijele godine, a ne samo ljeti te da je to problem na koji treba obratiti pozornost", kaže Aškić i upozorava da bi o povećanju koncentracija onečišćujućih tvari građanstvo trebalo biti obaviješteno putem sredstava javnog informiranja. Tu je, govori, velika uloga Zavoda za javno zdravstvo.

"Jasno je da bi, ukoliko bi ZZJZ radio ono zbog čega i postoji te učestale obavijesti ukazale da Kaštijun ima puno veći problem od smrada koji se javlja u ljetnom periodu i da ga, dok ne bude funkcionalan u smislu poštivanja parametara iz SUO i zakonskih i podzakonskih odredbi, treba zatvoriti, a miješani komunalni otpad iz Istre zbrinjavati u spalionici u Trstu", smatra Aškić. Odgovoran ZZJZ, nakon ovakvih učestalih prekoračenja emisija štetnih tvari tražio bi dodatna ispitivanja, ispitivanje kemijskog sastava lebdećih čestica Instituta za medicinska istraživanja Zagreb te bi od svog osnivača Istarske županije tražio zatvaranje centra, poručuje Aškić.

Istra je prema Izvješću samog našeg zavoda, navodi, jedna od vodećih po broju karcinoma pluća. Aškić smatra da to ukazuje na problem kvalitete zraka, ne samo Kaštijuna, nego i cementara i ostalih subjekata koji su potencijalni onečišćivači zraka.

"ŽCGO Kaštijun treba ukloniti sve nedostatke, prilagoditi tehnologiju Direktivama EU, posebno pitanje obrade biorazgradivog otpada i miješanog komunalnog otpada, a tek nakon toga treba opet započeti s radom. Na stranicama ŽCGO na kojima je poveznica na rezultate mjerne postaje nema graničnih vrijednosti pa građani koji nisu upućeni, ne mogu sami doći do potrebnih informacija", zaključuje Aškić.

<![if !supportEmptyParas]> <![endif]>

Povezane vijesti

• Počelo testiranje opreme, otpad stiže krajem studenog
• Darko Višnjić na čelu tvrtke Kaštijun
• Kaštijun počinje s radom krajem siječnja