Sporni propisi
Radolović: Legalni iznajmljivači dobivaju nove obveze, dok ilegalni mogu pronaći druge načine oglašavanja
Sanja Radolović (SDP Press)
Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović kritizirala je prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, upozorivši da Vlada uvodi dodatne administrativne obveze za više od 110 tisuća registriranih obiteljskih iznajmljivača, dok istodobno ne osigurava dovoljno učinkovit nadzor ilegalnog iznajmljivanja. Posebno je izdvojila više od 700 tisuća kreveta u nekomercijalnom smještaju, čiji se stvarni način korištenja, prema njezinoj ocjeni, nedovoljno kontrolira.
Radolović smatra da predložene zakonske izmjene ne nude jasne odgovore na ključne probleme hrvatskog turizma, od sive zone iznajmljivanja do nedostatka smještaja za dugoročni najam.
- U Hrvatskoj imamo više od 110 tisuća registriranih obiteljskih iznajmljivača koji uredno posluju te ispunjavaju zakonske obveze. Istodobno imamo više od 700 tisuća kreveta u kategoriji nekomercijalnog smještaja, čiji se stvarni način korištenja nedovoljno nadzire. I što radi Vlada? Umjesto da utvrdi koliko se tih kapaciteta koristi za ilegalno iznajmljivanje, uvodi dodatne obveze onima koji su već evidentirani i posluju legalno, poručila je Radolović.
Naglasila je da SDP podržava usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim propisima, digitalizaciju, jedinstveni sustav registracije smještaja i suzbijanje rada na crno. Međutim, smatra da predloženi zakon ne donosi dovoljno jasne procjene troškova i učinaka novih mjera.
Broj kreveta u nekomercijalnom smještaju gotovo se udvostručio
Prema podacima koje je iznijela Radolović, broj postelja u nekomercijalnom smještaju povećao se s 355.042 u 2016. na 587.528 u 2021. godini, a zatim na 677.929 u 2024. godini. Novije procjene, kako navodi, govore o više od 700 tisuća kreveta.
Zastupnica upozorava da takav rast otvara pitanje koristi li se dio tih kapaciteta za turističko iznajmljivanje bez odgovarajuće registracije i prijave gostiju.
- Nitko ne tvrdi da je svaki stan za odmor ili svaki nekomercijalni krevet automatski ilegalni turistički smještaj. Ali upravo zato država mora znati što se na tom tržištu događa. Koliko se objekata doista koristi za osobne potrebe vlasnika i njihovih obitelji, a koliko ih se komercijalno iznajmljuje bez registracije, prijave gostiju i plaćanja poreza?, upitala je Radolović.
Posebno je problematizirala oslanjanje novog sustava registracije na kontrolu oglašavanja putem internetskih platformi za rezervacije.
Smatra da bi iznajmljivači koji žele izbjeći propise mogli nastaviti poslovati putem društvenih mreža, oglasnika ili izravnim dogovorima s gostima.
- Možete uvesti koliko god želite registracijskih brojeva, ali ako nemate učinkovit inspekcijski nadzor i sustavnu kontrolu tržišta, oni koji žele izbjeći zakon jednostavno će pronaći druge kanale oglašavanja, poručila je.
Otvorila i pitanje nekretnina u stranom vlasništvu
Radolović se osvrnula i na kupnju nekretnina stranih državljana, naglasivši da problem ne vidi u njihovu zakonitom stjecanju, nego u nedostatku podataka o stvarnom korištenju takvih objekata.
Prema podacima Porezne uprave koje je navela, strani državljani kupili su 13.336 nekretnina u 2022. godini, 12.270 u 2023. te 11.516 u 2024. godini. Ukupno je riječ o više od 37 tisuća kupoprodaja u tri godine.
- Strani državljani imaju pravo zakonito kupovati nekretnine u Hrvatskoj i to nitko ne osporava. Ali hrvatska država ima pravo i obvezu znati koriste li se te nekretnine za stanovanje, odmor ili komercijalno iznajmljivanje, istaknula je Radolović.
Založila se za bolju razmjenu podataka između zemljišnih knjiga, Porezne uprave, turističkih evidencija i inspekcijskih tijela, uz zaštitu osobnih podataka i jednaku primjenu pravila na domaće i strane vlasnike.
Upozorila je i da se odgovornost za stambenu krizu ne može pripisivati prvenstveno obiteljskim iznajmljivačima, kojima je prihod od turizma često važan dio kućnog proračuna.
Prema njezinu mišljenju, potrebno je analizirati utjecaj kratkoročnog najma na cijene nekretnina, ali i nedostatak javne stanogradnje, ograničenu ponudu dugoročnog najma te pritisak potražnje u turističkim područjima.
- Ako Vlada tvrdi da će ovim zakonom povećati dostupnost stanovanja, neka javnosti kaže koliko će se stanova vratiti na tržište dugoročnog najma, u kojim gradovima i za koliko će se smanjiti cijene najma, poručila je.
Rekategorizacija svakih pet ili deset godina
Jedna od predloženih promjena odnosi se na periodičnu rekategorizaciju turističkog smještaja. Prema rješenjima koja navodi Radolović, hoteli i kampovi prolazili bi postupak rekategorizacije svakih pet godina, a apartmani, sobe i kuće za odmor svakih deset godina.
Zastupnica upozorava da bi takva obveza mogla povećati administrativne i financijske troškove iznajmljivača.
- SDP apsolutno podržava podizanje kvalitete turističke ponude. Ali kvaliteta se ne povećava tako da građanima propišete još jedan upravni postupak i ostavite ih da sami snose sve troškove. Ministarstvo mora odgovoriti koliko će rekategorizacija koštati prosječnog malog iznajmljivača, imaju li županijski uredi dovoljno zaposlenih i koliko će trajati postupci, naglasila je Radolović.
Traži dugoročnu strategiju razvoja turizma
Radolović smatra da daljnji razvoj hrvatskog turizma ne može počivati isključivo na povećanju smještajnih kapaciteta.
Kao ključne izazove izdvojila je nedostatak radne snage, rast poslovnih troškova, sezonalnost, klimatske promjene i konkurenciju drugih mediteranskih destinacija.
Prema njezinoj ocjeni, Hrvatskoj je potreban razvojni pristup koji će uključivati ulaganje u kvalitetu ponude, produljenje turističke sezone i stvaranje veće dodane vrijednosti, uz učinkovitiji nadzor tržišta.
- Ako želimo ostati konkurentni, moramo ulagati u kvalitetu, produljenje sezone i veću dodanu vrijednost turističke ponude. Ovaj zakon na te izazove ne daje dovoljno odgovora, zaključila je Radolović.
