(Projekt Pantheon)
Planirani podatkovni centar Pantheon u Topuskom mogao bi godišnje trošiti pet teravatsati električne energije, što je, prema tvrdnjama saborske zastupnice Možemo! Dušice Radojčić, više od četvrtine ukupne hrvatske potrošnje. Radojčić upozorava da se veliki podatkovni centri sve češće planiraju u područjima s manjim otporom lokalnog stanovništva, dok troškove njihove izgradnje i rada, tvrdi, snose lokalne zajednice.
U priopćenju se osvrnula na sve izraženije protivljenje izgradnji velikih podatkovnih centara u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, povezujući taj trend s najavljenim projektima u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
- Jeste li i vi pomislili otkud ideja za projekt megalomanskog centra Pantheon u Topuskom? Ili za projekt podatkovnog centra Noverix u Mostaru? Baš u vrijeme kad su zbog podatkovnih centara na nogama Europa i Amerika?, upitala je Radojčić.
Prema navodima iz priopćenja, prošlog su vikenda u 15 europskih država održani prosvjedi pod nazivom "Zaustavite prljave podatkovne centre". Prosvjednici su tražili privremenu obustavu njihove izgradnje zbog potrošnje električne energije i vode, mogućeg povećanja cijena energije te utjecaja na okoliš i infrastrukturu.
Radojčić smatra da otpor takvim projektima u razvijenim zemljama potiče investitore da traže lokacije u slabije razvijenim i manje naseljenim područjima, gdje očekuju povoljnije uvjete i manje protivljenje stanovništva.
- Prljave se industrije sele tamo gdje je otpor manji, gdje su zaštite okoliša i lokalne zajednice slabi. Tamo gdje je manja naseljenost i gdje je vlast zainteresirana za privlačenje stranih ulaganja. Je li sad jasnije zašto Hrvatska?, poručila je Radojčić.
Dušica Radojčić (Možemo! Pula)
Kao primjer navela je planirani podatkovni centar Pantheon u Topuskom, za koji tvrdi da bi godišnje trošio pet teravatsati električne energije.
- To je jedan i pol puta više od Zagreba i nešto više od četvrtine potrošnje Hrvatske. Nije li apsurdno da ulažemo velike novce u energetsku učinkovitost za smanjenje potrošnje energije, a onda jednim centrom povećavamo nacionalnu potrošnju za 25%!, izjavila je Radojčić.
Osim potrošnje električne energije, upozorila je na potrebe rashladnih sustava za velikim količinama vode, moguće zagrijavanje i onečišćenje površinskih i podzemnih voda te utjecaj na okolna područja ekološke mreže.
Iako investitori najavljuju vlastitu proizvodnju električne energije, Radojčić smatra da je potrebno utvrditi stvarne posljedice projekta za vodne resurse, okoliš i lokalno stanovništvo.
Saborska zastupnica kritizirala je i način provedbe postupaka procjene utjecaja na okoliš u Hrvatskoj, optužujući HDZ da pogoduje investitorima.
- Znamo na što su se pod HDZ-om sveli postupci procjene utjecaja na okoliš – na podilaženje investitorima friziranim studijama utjecaja na okoliš. Tim postupcima više nitko ne vjeruje, ustvrdila je Radojčić.
U tom je kontekstu spomenula i planove izgradnje velikih peradarskih farmi, koje navodi kao primjer projekata za koje smatra da otvaraju pitanja kvalitete institucionalnog nadzora i zaštite interesa lokalnih zajednica.
Prema njezinoj ocjeni, Hrvatska riskira preuzimanje okolišnih i infrastrukturnih troškova velikih ulaganja, dok bi najveću gospodarsku korist ostvarivale tehnološke kompanije.
Radojčić se osvrnula i na građanske inicijative koje se protive projektima zbog mogućih posljedica za okoliš i kvalitetu života.
- Štetni su se projekti često smještali u malobrojne siromašne zajednice koje nemaju političku moć, pravnu zaštitu ni ekološku svijest. Ali nakon Gospića ništa više nije isto kao prije, navela je.
Među primjerima organiziranog građanskog otpora izdvojila je Sisak, Ludinu, Sunju, Lekenik, Zagreb, Apatiju, Pulu i Koromačno, ocjenjujući da lokalne zajednice sve češće javno izražavaju protivljenje projektima koje smatraju štetnima.
- Ne sumnjam da će se isto dogoditi i u slučaju projekta Pantheon, zaključila je Radojčić.