(Foto: Press IDS)
IDS, Unija Kvarnera i PGS traže reformu sustava gospodarenja otpadom
IDS, Unija Kvarnera i PGS zatražili su cjelovitu reformu sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, ocijenivši da slučaj nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću pokazuje slabosti postojećeg sustava nadzora i upravljanja otpadom.
Predstavnici tih stranaka poručili su da problem u Gospiću ne treba promatrati samo kao lokalni incident, već kao pokazatelj problema u sustavu gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini.
Navode da je Strategijom gospodarenja otpadom iz 2005. godine bila predviđena uspostava regionalnih i županijskih centara, zatvaranje odlagališta i uspostava cjelovitog sustava obrade otpada. Prema njihovoj ocjeni, taj sustav ni danas nije u potpunosti izgrađen u cijeloj Hrvatskoj.
Ističu pritom da su neke županije, među njima Istarska i Primorsko-goranska, ranije izgradile centre za gospodarenje otpadom i sanirale odlagališta, dok u drugim dijelovima zemlje takva infrastruktura nije u potpunosti uspostavljena.
Prema IDS-u, Uniji Kvarnera i PGS-u, dodatni problem predstavljaju pojedini tokovi otpada za koje Hrvatska nema dugoročno rješenje, poput goriva iz otpada (SRF), mulja iz pročistača i plastike. Upozoravaju i na nedostatne kapacitete oporabitelja, slabo razvijeno tržište sekundarnih sirovina te potrebu za učinkovitijim nadzorom domaćih i prekograničnih tokova otpada.
Predsjednik IDS-a Loris Peršurić rekao je da pojedinačne županije ne mogu same riješiti problem koji smatra nacionalnim.
„Ne možemo više prihvaćati sustav u kojem oni koji su na vrijeme izvršili svoje obveze, ulagali stotine milijuna eura i izgradili potrebnu infrastrukturu danas plaćaju cijenu tuđeg kašnjenja i neodgovornosti“, poručio je Peršurić.
Dodao je da država treba osigurati jednake uvjete, jasna pravila i kapacitete za sve tokove otpada.
Predstavnik PGS-a Darijo Vasilić posebno je upozorio na problem SRF-a i mulja iz pročistača.
„Hrvatska godišnje proizvodi desetke tisuća tona SRF-a za koje nema osigurano tržište ni dostatne kapacitete za energetsku oporabu, a istodobno mulj iz pročistača postaje jedan od najvećih neriješenih tokova otpada u državi“, rekao je Vasilić.
Prema njegovim riječima, bez jasnog modela obrade, zbrinjavanja i financiranja trošak se prebacuje na centre, komunalna društva, lokalne jedinice i građane.
Stranke su istaknule da uz dugoročne promjene treba što prije provesti sanaciju lokacije u Gospiću, zaštititi stanovnike Like i utvrditi odgovornost za propuste.
Predsjednik Unije Kvarnera Marko Boras Mandić rekao je da za nezakonito postupanje s otpadom treba odgovarati svatko tko je kršio zakon i ugrožavao zdravlje ljudi ili okoliš.
IDS, Unija Kvarnera i PGS predstavili su i sedam mjera za koje smatraju da bi trebale biti dio reforme sustava gospodarenja otpadom:
- Izrada nacionalne bilance tokova otpada – jedinstveni sustav praćenja svih tokova, uključujući prekogranične.
- Izgradnja mreže regionalnih centara za biootpad – uz jasno razdvajanje tehnologija kompostiranja i anaerobne digestije.
- Izgradnja do tri regionalne energane na otpad – za dugoročno rješenje SRF-a i mulja.
- Korištenje cementara za kvalitetni SRF – uz stroge standarde i kontrolu.
- Potpuna valorizacija svih proizvoda obrade – kako bi se smanjio trošak i povećala održivost.
- Jedinstveno rješavanje komunalnog otpada i mulja iz pročistača – zbog njihove tehnološke i ekonomske povezanosti.
- Uspostava nacionalnog operatora kapaciteta – državne agencije koja bi osigurala jednake uvjete za sve županije i stabilnost sustava.
U IDS-u, Uniji Kvarnera i PGS-u zaključuju da Hrvatska treba uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji bi bio funkcionalniji, bolje nadziran i dugoročno održiv, uz jasniju odgovornost države i lokalnih jedinica.