Ilustracija (Arhiva Novog lista)
U tek dvadesetak od 576 lokalnih jedinica u Hrvatskoj tijekom posljednjeg desetljeća izgrađene su zgrade za priuštivo stanovanje. U 13 jedinica takvi su projekti trenutačno u izgradnji, dok je u još 30-ak izrađena projektna dokumentacija, ali gradnja još nije započela.
Podaci su to iz Pregleda demografskih mjera za 2026. godinu koji je, osmu godinu zaredom, objavilo Ministarstvo demografije i useljeništva. Ovogodišnji je pregled najcjelovitiji dosad jer su podatke dostavile sve općine, gradovi i županije.
Pregled otkriva da su zgrade za priuštivo stanovanje mahom gradili veći gradovi, ali i neke male općine, te da je gradnja financirana iz različitih izvora – državnog i lokalnih proračuna te EU fondova.
Na popisu gradova koji su prijavili da su izgradili zgrade za priuštivo stanovanje su Belišće, Biograd na Moru, Drniš, Dubrovnik, Đurđevac, Solin, Šibenik, Nova Gradiška, Novigrad, Krk, Kraljevica, Osijek, Otočac, Prelog, Varaždin, Vis i Zadar.
Od županija to je učinila samo Međimurska. Ta županija i grad Vis jedini su naveli da su im glavni izvor financiranja za izgradnju bili EU fondovi.
Dio gradova, poput Solina, Osijeka, Varaždina i Novigrada, naveo je kako je gradio novcem iz vlastitog proračuna, a ostali, poput Preloga i Otočca, kako im je u pomoć pritekla država.
Država je pomogla i izgradnju zgrade za priuštivo stanovanje u općini Jasenovac, dok su općine Okrug u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Baška u Primorsko-goranskoj županiji navele da su zgradu s tom namjenom izgradile novcem iz lokalnog proračuna.
Trinaest gradova i općina izvijestilo je kako su u njima zgrade za priuštivo stanovanje trenutačno u izgradnji. To su općine Garčin, koja navodi da gradnju financira iz EU fondova, i Vrbanja, koja je izvijestila da to radi uz pomoć države, te gradovi Koprivnica, Lobor, Omiš, Novalja, Slavonski Brod, Trogir i Zagreb, koji ističu da gradnju financiraju iz vlastitih proračuna.
Kumrovec, Omišalj i Sisak navode da im u tome pomaže država. Karlovac i Omiš nisu naveli iz kojeg izvora financiraju izgradnju.
Još 30-ak općina i gradova navelo je da imaju izrađen projekt stambene zgrade za priuštivo stanovanje, ali da izgradnja još nije počela. Među njima su gradovi Buzet, Vrsar, Mali Lošinj, Trilj, Senj, Virovitica, Opatija, Našice i Korčula, ali i male općine poput Ciste Provo i Lovreća kraj Imotskog, Milne i Bola na Braču te Brdovca kraj Zaprešića.
Milna pritom navodi da je u projektu izgradnje četiriju stambenih zgrada u sklopu državnog programa priuštivog stanovanja.
Pregled demografskih mjera otkriva kako brojne lokalne jedinice brinu i o stambenom zbrinjavanju mladih obitelji, ali i da ih niz nema mjere za njih. Iako se u ovom posljednjem mahom radi o manjim općinama s malobrojnim i uglavnom starijim stanovništvom, kakve su primjerice Donja Motičina, Kistanje, Ervenik i Gvozd, mjere za mlade nemaju ni neki veliki gradovi.
Slučaj je to sa Zagrebom, Splitom, Velikom Goricom, ali i manjim gradovima poput Samobora, Jastrebarskog i Ivanić Grada.
U nastojanju da pomognu mladim obiteljima, niz jedinica odlučuje se sufinancirati im kupnju prve nekretnine. Čine to male općine poput Brinja i Lastova, kao i gradovi Daruvar, Dubrovnik, Ilok, Koprivnica, Našice i Pula te Istarska, Karlovačka i Splitsko-dalmatinska županija.
Neki se, poput gradova Garešnice i Trilja, odlučuju mladim obiteljima sufinancirati izradu projektne i tehničke dokumentacije.
Dio općina i gradova odlučio se za koncesiju ili darovanje zemljišta, što prakticiraju Gračac, Hrvace, Labin, Otočac, Slavonski Brod i Zadar. Istarska općina Bale opredijelila se pak za davanje općinskog zemljišta za gradnju obiteljske kuće putem javnog natječaja.
Niz jedinica odlučio se mladim obiteljima subvencionirati kamate na stambene kredite, a među njima su Đakovo i Osijek.
Podulji je popis općina i gradova koje su izabrale smanjiti ili potpuno osloboditi mlade obitelji obveze plaćanja komunalnog doprinosa.
Neki su mislili i na podstanare kojima sufinanciraju troškove najamnine, poput Gospića, Rijeke i Solina te općine Mrkopalj.