Odluke gradskog vijeća
Bivši Genetski centar u Buzetu namijenjen skladištenju i proizvodnji oružja
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
S osam glasova "za" vijećnika vladajuće koalicije Nezavisna lista/SDP i vijećnika iz Kajinove kvote s liste SDP-a, dok su četiri vijećnika oporbenog IDS-a bila protiv, na posljednjem zasjedanju Gradskog vijeća u aktualnom sazivu, donesene su IV. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Buzeta.
Prostorno plansku dokumentaciju uvodno su predstavile Anica Milković Grbac, pročelnica gradskog odjela za gospodarenje prostorom i Sandra Jakopec, predstavnica stručnog izrađivača plana APE d.o.o. Zagreb. Radi se, istaknula je Jakopec, o iznimno velikim izmjenama prostornog plana. Prije javne rasprave bilo je više od petsto zahtjeva, u prvoj javnoj raspravi više od 150 zahtjeva što građana, što građevinskih područja, što javnopravnih tijela.
O prostorno planskoj dokumentaciji govorio je i gradonačelnik Damir Kajin. - Što donosi prostorni plan našim ljudima, prodavateljima, graditeljima? Zasigurno mnogo, i financijski i na svaki drugi način. Otvaraju se isto tako investicije. Ovaj Grad, svima kojima se to moglo na temelju zakona, pokušao je izaći u susret. Jedna od nakana plana pomoći je gospodarstvu. Neću govoriti u kojim je problemima autoindustrija kojoj gravitira i buzetski Cimos. Namjenska industrija u ovom trenutku spašava Grad. Ovim se u funkciju može staviti i Genetski centar, kazao je gradonačelnik.
Prostornim planom uređenja, skladišni kompleks (K4), na lokaciji Nugla, bivši Genetski centar, namijenjen je skladištenju oružja i eksplozivnih tvari, a moguća je i proizvodnja oružja i eksplozivnih tvari u manjem dijelu.
- Ovim planom štiti se prostor, izlazi ljudima u susret, omogućuju investicije građanima, našim gospodarstvenicima. Sigurno je da Grad ne može živjeti pod staklenim zvonom, zaključio je Kajin.
Prostorni plan jedan je od najvažnijih dokumenata, zasigurno i najkompleksniji, razvojni dokument koji omogućava Gradu da se razvija u određenim pravcima, kazao je potpredsjednik Gradskog vijeća, SDP-ov vijećnik Vedran Majcan. Dodao je da je ono što je možda bilo najkontroverznije kod ovih izmjena, prenamjena zemljišta Genetskog centra. - Europa je nedavno odlučila povećati budžet za vojnu industriju i on je nevjerojatnih 800 milijardi eura koje će se u narednih nekoliko godina utrošiti. U toj nekakvoj moralnoj dilemi, ipak mislim da trebamo dati šansu i toj industriji, ona nije ne znam kako kontroverzna. Vojna industrija je i u središtu nekih gradova, recimo Karlovca, komentirao je Majcan.
Predlagatelj prostornog plana, predsjednik Gradskog vijeća, na svakoj sjednici govori o Ukrajini i o ratu, istaknuo je u raspravi IDS-ov vijećnik Kristijan Jermaniš, tako da se s ovim prostornim planom donosi jedna vojna meta na buzetsko područje. To je Genetski centar, kojeg nije bilo niti na jednoj javnoj raspravi, o tome se nije govorilo ni na odboru za prostorno uređenje i gospodarstvo. - Znači, Buzet sada dolazi na metu. Da se nešto desi, neki rat, prva stvar je uništenje vojnog skladišta, kazao je Jermaniš. - Prva stvar je rušenje energetskog sustava i vodovoda, dobacio mu je Kajin.
Obrazlažući zašto Klub vijećnika IDS-a neće podržati izmjene i dopune prostornog plana, Michela Blagonić istaknula je kako smatraju da postoje dobra rješenja no isto tako da se je s planom odugovlačilo da bi se na kraju ubacilo u petu brzinu.
- Prijedlog je stoga pun nedostataka i prilično nejasan, teško razumljiv građanima i najbitnije, pojedinim je izmjenama donesena nepravda građanima na pojedinim područjima. Bila bi najsretnija da smo ovu točku odgodili kako bi se sve malo bolje sagledalo s obzirom na to da možda ljudi nisu bili svjesni kakve se sve promjene dešavaju u prostornom planu. Čini mi se da se ovakvim planom ispunjavaju nekakve želje manjine, a svjesno ili nesvjesno radi šteta većini građana na određenim područjima, kazala je Blagonić uz poruku građanima da će pokušati nakon izbora potruditi se ispraviti nepravde.
Vijećnica Nezavisne liste Mura Kalčić Salopek komentirala je kako uvijek ima nezadovoljnih kojima nije moguće proširiti građevinsko područje. Građevinska područja ne mogu se širiti dok god se ne izgradi ono što nije izgrađeno. Predsjednik Kluba vijećnika Nezavisna lista/SDP Nenad Šćulac podsjetio je da je prostorni plan uređenja, kao i prve, druge i treće izmjene i dopune, donijela IDS-ova većina. - Sada ovo predstavljati u priču kako se nekome nešto uzima, nešto nekome daje, je smiješno zato jer IDS-ova većina koja je imala 30 godina vremena boriti se za te ljude, nije prstom maknula, kazao je te čestitao Blagonić na predizbornom nastupu.
SDP-ov vijećnik Vedran Majcan izrazio je žaljenje što se paušalno na neki način manipulira s dokumentom koji je vrlo stručan. Gradonačelnik Kajin dometnuo je kako je u prostornom planu bilo 758 hektara građevinskog područja, a nakon ovih izmjena 761 hektar. Bilo je jako puno realokacija postojećih površina, između ostalog i na račun zahtjeva za izuzimanje neizgrađenog građevinskog zemljišta.
U nastavku sjednice jednoglasno je donesena odluka o izradi VI. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Buzeta, kao i Strategija zelene urbane obnove Grada Buzeta do 2030. godine.
Zatvaranje kamenoloma Sv. Ivan
Također jednoglasno, donesen je zaključak o upućivanju zahtjeva za žurno zatvaranje eksploatacijskog polja tehničko građevnog kamena Sveti Ivan - Prašćari.
Da se informacija o radu kamenoloma Sv. Ivan uvrsti u dnevni red predložio je vijećnik Nezavisne liste Šćulac. Upozorio je da se građani Sv. Ivana kontinuirano žale i na kamenu prašinu, i na povremene detonacije, kao i da je kamenolom, koji je 1977. godine dobio koncesiju, praktički u centru grada. - Kontinuirano pokušavamo naći neko rješenje, ali ništa se konkretno ne mijenja. Jedino rješenje da može biti "vuk sit i ovce na broju" je da se taj kamenolom zatvori i otvori negdje drugdje, kazao je.
Predvodnik inicijative za zatvaranje kamenoloma u Sv. Ivanu Sandi Ošo, prenio je da su započeli s potpisivanjem peticije kojom je prikupljeno gotovo tristo potpisa, imaju i odvjetnika no Grad se treba uključiti i pomoći Mjesnom odboru, do konačnog zatvaranja kamenoloma. - Morate nam pomoći jer mi sami nećemo moći, apelirao je na vijećnike i upozorio da je prilikom nedavnog miniranja kamenje letjelo po Korti.
Nakon rasprave o osnovanosti pritužbi građana naselja Sveti Ivan, (gdje na udaljenosti od 70 do 1.000 metara od kamenoloma živi 269 ljudi u 113 stambenih jedinica), da su zbog emisija prašine, tehnologije eksploatacije koja zahtijeva učestalo miniranje jačeg intenziteta i utjecaja seizmičkih efekata na okoliš, kontinuirano u ugrozi obiteljske kuće i gospodarske građevine te ozbiljno narušena kvaliteta života, konzultirajući geološku potencijalnost mineralnih sirovina na području Grada Buzeta prema prostorno-planskoj dokumentaciji Istarske županije, koja pokazuje da rezerve tehničko-građevnog i arhitektonsko-građevnog kamena na istraženim lokacijama koje su udaljene od naselja, nekoliko desetaka puta prelaze do sada otkopane količine, razmotrivši važnost eksploatacije tehničko-građevnog kamena za gospodarsku aktivnost Grada Buzeta i prava koncesionara na eksploataciju sukladno postojećim i važećim dozvolama, ali i uvažavajući činjenicu da je postojeće eksploatacijsko polje pred iscrpljenjem, Gradsko vijeće traži od Vlade i Ministarstva gospodarstva žurno zatvaranje eksploatacijskog polja tehničko građevnog kamena Sveti Ivan - Prašćari.
Od Vlade i resornog ministarstva traži se da se sukladno odredbama zakona kojim se uređuje rudarstvo izmjenom ugovora o davanju koncesije, koncesionaru omogući nastavak obavljanja gospodarske aktivnosti na lokaciji na području Grada Buzeta koja udaljenošću od naseljenog područja ne predstavlja opasnost za zdravlje i sigurnost stanovnika. Nadalje, traži se od Istarske županije da se izmjenom u županijskom prostornom planu uređenja briše eksploatacijsko polje tehničko građevnog kamena Sveti Ivan - Prašćari. Zadužen je gradonačelnik da se pripremi plan sanacije područja eksploatacijskog polja Sveti Ivan - Prašćari na način da se VI. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Buzeta predvidi prenamjena prostora za druge djelatnosti te krajobrazno oplemenjivanje prostora.
