SLAVE 45. ROĐENDAN

ZVJEZDARNICA NA MONTE ZARU Zbog svjetlosnog zagađenja sve je teže promatrati zvijezde u Puli

(M. VERMEZOVIĆ)

(M. VERMEZOVIĆ)


U zvjezdarnici se nalazi deset teleskopa kojima je moguće promatrati nebeska tijela, planete, maglice, komete ili pak pojave poput pomrčine Sunca i Mjeseca * Društvo slavi rođendan 27. prosinca, a tim će povodom u zvjezdarnici 17. prosinca biti otvorena izložba o njegovom radu

 Astronomsko društvo Istra, koje djeluje u zvjezdarnici na Monte Zaru, 27. prosinca slavi 45. rođendan. Tim će povodom u zvjezdarnici 17. prosinca biti otvorena velika izložba o radu društva koje je utemeljeno 1973., a u ovaj prostor se iz Zajednice tehničke kulture (ex Narodne novine) uselilo 1978. godine. Meteorološka postaja, koja je dotad tu djelovala, preselila je na aerodrom, gdje je i danas. U zvjezdarnici, utemeljenoj još 1869. u sklopu austrougarskog Hidrografskog zavoda, nalazi se deset teleskopa, no najvažnija su dva velika, mobilni Celeston 8 i Celeston 11, kojima je moguće promatrati nebeska tijela, Mjesec, planete, maglice, komete ili pak pojave poput pomrčine Sunca i Mjeseca. Atraktivno je i promatranje Suza sv. Lovre, meteorskog roja Perzeida koji se svake godine pojavljuje oko 12. kolovoza i traje nekoliko dana. Zanimalo nas je čuvaju li u zvjezdarnici kakav meteorit, na što kažu da se jedini pronađeni meteorit u Hrvatskoj, koji je 2011. pao kod Križevaca, ne čuva u pulskoj, nego u višnjanskoj zvjezdarnici. 

Crvena kuglica

Zvjezdarnica je za građane otvorena utorkom i petkom u večernjim satima, kad se sastaju članovi Društva, a ukupno ih je 50-ak, među kojima 20 aktivnih. Zbog ere interneta i velike dostupnosti informacija i satelitskih fotografija planeta, danas je puno manji interes za astronomske pojave koje se proučavaju u ovom Društvu nego prije nekoliko desetljeća, izuzmemo li pojave poput potpune pomrčine Mjeseca 27. srpnja ove godine kad je zvjezdarnicu posjetilo više od dvije tisuće građana. Gotovo potpunu pomrčinu Sunca 1999. promatralo je oko 500 ljudi.

Luciano Gržinić, predsjednik Društva, kaže da je često teško jasno promatrati nebo i zvijezde zbog svjetlosnog zagađenja, no proteklog je utorka ipak pripremio prijenosni teleskop i smjestio ga pored zvjezdarnice kako bi nam pokazao Mars i kratere na Mjesecu. Promatran sa Zemlje, Mars je izgledao kao sjajna zvijezda, a kroz teleskop smo vidjeli crvenu kuglicu koja je "bježala" iz objektiva. Gržinić kaže da je nemoguće vidjeti detalje zbog svjetlosnog onečišćenja u centru grada, ali i velike izmaglice. Marsovo tlo sastoji se od kremena i limonita i slično je Zemljinom, izuzev velike količine željeza na njegovoj površini, što mu daje crvenkastonarančastu boju. Mjesečeva polukugla lijepo se vidjela golim okom, a nakon što je uvećana teleskopom 300 puta, jasno smo vidjeli kratere na površini. Gržinić objašnjava da su to geografske formacije, odnosno Mjesečeve planine koje su slične onima na Zemlji.

- Vidimo kratere, kružna brda koja su nastala nakon udara velikih meteora o Mjesečevu površinu. U sredini kratera još se uvijek mogu vidjeti ostaci meteora koji je pao, ali i ono što zovemo morima, a to su ustvari velike pješčane pustinje na površini Mjeseca. Vode nema, ima je ispod površine u smrznutom obliku jer je površina vrlo hladna, temperatura se kreće od plus 110 stupnjeva na sunčanoj stani do minus 170 na tamnoj strani. Osim visoke temperature, čovjeka bi spržila i radijacija jer Mjesec nema atmosferu koja štiti od sunčevog zračenja, objašnjava. Zemlja je od Sunca udaljena oko 150 milijuna kilometara, dok Mjesec ima srednju udaljenost od 384.400 kilometara od Zemlje. On ne sjaji vlastitim sjajem, on je veliko ogledalo koje reflektira Sunčevu svjetlost. 

"Živ" pogled

Mars je još uvijek u opoziciji, u vrtnji oko Sunca sad se nalazi na istoj strani gdje i Zemlja, od koje je trenutačno udaljen nešto više od 50 milijuna kilometara i moći će se vidjeti još nekoliko mjeseci. No, pogled iz teleskopa nije ni približno toliko spektakularan kao iz velikih teleskopa u zemljinoj orbiti, zbog čega su mnogi građani razočarani, iako za to nemaju razloga jer nijedna fotografija ne može zamijeniti "živ" pogled na, recimo, Mjesečeve kratere.

- Te slike nisu realne jer su sastavljene od više superponiranih slika (posloženih jedna na drugu) koje su filtrirane, s kompjutorski pojačanim detaljima. One se mogu postići teleskopom pa su mnogi razočarani. Ovdje vide crvenu mrlju (Mars, op. a.), a sliku koju su vidjeli snimila je sonda koja je prošla pored svemirskih tijela, Jupitera, Saturna, Marsa, veli Gržinić.

Zanimljivo je, kaže naš sugovornik, da čovjek nije jedini uzročnik globalnog zatopljenja na Zemlji.

- Trenutno se tope polarne kape na Marsu, a ondje nema ljudi koji bi svojim radom to uzrokovali. Globalno zatopljenje našeg planeta je djelomično pojačano čovjekovom aktivnošću, ali djelomično je i posljedica normalne faze našeg Sunca koje pojačano zrači i time doprinosi globalnom zatopljenju. No, ono je kod nas drastično zbog čovjekova djelovanja.

Osim promatranja nebeskih tijela i pojava, u Astronomskom društvu Istra bave se i mjerenjem plime i oseke: mjesečno izrađuju tablice koje objavljuju na vlastitim web stranicama i u Glasu Istre, što najviše koriste ribari. Tajnik društva Damir Šegon veli da pulski gimnazijalci u sklopu izborne nastave uče o astronomiji te koriste opažanja Astronomskog društva za različita natjecanja. Zvjezdarnicu posjećuju djeca predškolske i školske dobi, a članovi gostuju na različitim astronomskim događanjima, povremeno u čitaonicama i bivšem Pionirskom domu. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater