VINO S POTPISOM:

VINOGRADI NA 460 METARA NADMORSKE VISINE MEĐU NAJVIŠIMA U ISTRI Kupaže u čast noneta Liberata

Bijela i crna kupaža Libero vinarije Bažon

Bijela i crna kupaža Libero vinarije Bažon


Nakon lijepih uspjeha s monosortnim vinima, pogotovo s višestruko nagrađivanima merlotom i malvazijom, u vinariji Bažon po prvi su se put odlučili okušati i u kupažama, pa tako na tržište upravo kreću bijela kupaža Libero Bianco i crna kupaža Libero Rosso

Mnogi su današnji mlađi istarski vinari kroz nazive svojih vina odali počast svojim očevima, nonićima i pranonićima koji su prije više desetljeća utemeljili obiteljske vinarije te na svoje mlađe generacije prenijeli znanje, ljubav i strast za njegovanje vinograda i rad u podrumu, kao i odnos prema vinu, ne samo kao prema dobroj kapljici za uživanje, već kao važnom dijelu zavičajne tradicije i identiteta. I u obiteljskoj vinariji Bažon, smještenoj u selu Marcani nadomak Gračišća, došlo je vrijeme za jednu takvu počast kroz novu, upravo utemeljenu liniju vina nazvanu Libero. Kako nam kaže današnji spiritus movens ove obiteljske vinarije, mladi vinar Matej Bažon koji je prvo učio od oca Josipa, a zatim postupno počeo preuzimati i sve veće odgovornosti u vinariji, linija Libero koja se zasad sastoji od četiri etikete, posvećena je pokojnom nonetu Liberatu, i kroz ova će vina njegovo ime, kao simbol obiteljske tradicije, i dalje živjeti.

No, prije nego pokažemo što se sve krije iza naziva Libero, ukažimo na jedan zanimljivi trend u istarskom vinarstvu, karakterističan posebno za mlade vinare, ali i za poneke malo starije. U našim se krajevima svaki početnik u vinarstvu naime najprije nastoji dokazati kroz monosortne etikete, pogotovo kroz monosortna vina autohtonih istarskih sorti, kao što su malvazija i teran, te još poneka interacionalna sorta od kojih su u Istri najpopularnija među bijelima chardonnay, a među crnima merlot i cabernet sauvignon.

Miris starog podruma

Kada mladi vinar napravi svoja prva vina, uspio je ako mu ih pohvali obitelj, prijatelji i poneki vinski stručnjak; a sljedeća faza je testiranje vlastite kvalitete na smotrama, sajmovima i vinskim ocjenjivanjima. Zlatne su medalje sasvim solidan kompliment za uspjeh mladoga vinara, a ako "naleti" i poneki šampionski naslov, puna je, kako kaže uzrečica, šaka brade. Vinarija Bažon je sve te ispite položila, a pogotovo je uspješan bio njihov merlot, ovjenčan zlatnim medaljama i s porečke Vinistre i sa Smotre vina središnje Istre u Gračišću, a lijepe je uspjehe postizala i njihova malvazija. I sad slijedi sljedeći korak: nakon potvrđenog uspjeha s monosortnim vinima, poneki se vinari (ne svi, neke to naprosto ne zanima i zadovoljni su s vinima od jedne sorte) odlučuju na kupaže, na vina u kojima se u različitim omjerima miješaju različite sorte kako bi se dotjerale ili istančanim ukusima prilagodile njihove osobine. Prijašnjih su desetljeća kupaže u Istri bile relativno rijetke, ali nakon izvrsnih berbi iz 2015. i 2016. godine, kada su se potencijali sirovine pokazali više nego izvrsnima, mnogi su se vinari našli ohrabreni da krenu u eksperimente s kupažiranjem i duljim odležavanjem svojih vina.

U Bažonovoj novoj liniji Libero dvije najisturenije etikete, Libero Bianco i Libero Rosso, upravo su kupaže, prve koje je ova vinarija plasirala na tržište. Aktualni Libero Bianco potječe iz berbe 2017. godine i sastoji se od 20 posto malvazije, 70 posto chardonnaya i 10 posto pinota sivog. Ovo je vino proizvedeno bez maceracije, a čuvano je isključivo u inoxu. Upravo je pinot sivi zaslužan za zanimljivu svijetlo-bakreno-žutu boju ovog vina, koje ima 12 posto alkohola. Kad se tek natoči u čašu, odiše mirisima starog vinskog podruma i vinskoga dropa, a kad se malo smiri počinje mirisati na breskve vinogradarke i zelene kruške, a u okusu je prva asocijacija svježi kompot od žutog i crvenog voća. Libero Bianco bi se, smatra Matej Bažon, lijepo slagao s laganim salatama uz dodatak kozica, ali i uz voće, poglavito uz sočne zrele kruške ili jabuke.

Spumante i pandešpanja

Libero Rosso, također iz berbe 2017., sastavljen je od 60 posto cabernet sauvignona, 20 posto merlota i 20 posto terana. Pri berbi sve je grožđe izmiješano odmah kod muljanja, a kako sve tri sorte od kojih je sastavljeno ne dozrijevaju u isto vrijeme, trebalo je vješto kombinirati termin berbe kako bi se ostvarila vinareva namjera. Mošt je maceriran 12 dana, a vino je čuvano isključivo u inoxu. Boja mu je tamna rubinsko-crvena, skoro neprozirna. Miriše u početku na tamno voće, pogotovo višnju, a s vremenom se oslobađaju mirisi paprati, zelenog povrća, i zelene bodljikave ovojnice kestenovog ploda. Odličnog je okusa, svjež i pitak, vrlo blago taničan, kremast, s aromatskim asocijacijama na papar i sok od cikle. Sasvim sigurno bi se slagao s jačim odnosno jače začinjenim maneštrama, s jelima ispod čripnje u kojima ima više povrća, s jetricama, pasao bi i uz salatu s rokuljom, a kremoznost ovog vina priziva njegovo sljubljivanje s jelima uz koje se poslužuju pire krumpir, pirjani grašak ili palenta.

Sljedeće vino u novoj Bažonovoj liniji je Libero Spumante, biser vino od malvazije, također iz lanjske berbe, koje može izvrsno prijati uz jela od rakovice ili kozica, ali i uz istarsku pandešpanju. Naposljetku, liniju zaokružuje Libero Rubino, desertno vino iz berbe 2012. godine, proizvedeno passito metodom od prosušenih bobica merlota. Ima 18 posto alkohola, boja mu je granatna i lagano zamućena, karakterizira ga jak likerski miris na bademe, višnju, čokoladu i svježe posječeno drvo, no nakon nekog vremena u čaši, miris se smiruje i usmjerava na aromu sirupa od stolisnika. U okusu jako podsjeća na griotte, a lijepo bi ga bilo piti uz kreme od vanilije, te uz jednu zanimljivu začinsku smicalicu koja se sve češće može naći i na istarskim sajmovima – pepe fish, okruglu poluljutu papričicu punjenu slanim inćunom u slatko-ljutom sosu.

"Imamo zanimljive sorte koje su se dobro pokazale u monosortnim vinima, a sada se vidi da ih se može i međusobno spojiti u zanimljiva vina", rezimira Matej Bažon osnovnu zamisao s kojom je pokrenuta linija Libero. Tome treba dodati i da se vinogradi obitelji Bažon nalaze na 460 metara nadmorske visine, što ih svrstava među najviše vinograde u Istri i zasigurno daje osebujni pečat svojstvima njihovog grožđa i njihovih vina. U ukupno 5,5 hektara njihovih vinograda rastu malvazija, merlot, teran, muškat, chardonnay i nešto stolnog grožđa.

Paleta s 12 etiketa

Zajedno s ova četiri nova vina, paleta vinarije Bažon sada obuhvaća 12 etiketa, odnosno otprije su tu još malvazija, chardonnay, poluslatki muškat, teran, merlot (s varijantama odležavanja u drvenim bačvama od osam mjeseci i dvije godine), merlot barrique (odležan tri godine u barrique bačvama), te rose od merlota i terana. Njihova vina dopiru sve do Zadra, Cresa, Raba i Karlovca, a plasiraju se i u nekoliko istarskih vinoteka. Proizvode također i četiri etikete žestokih pića: medicu, bisku, travaricu i liker od višnje. Osim vinograda, obitelj Bažon njeguje i voćnjake u kojima raste desetak različitih sorti trešanja, te nešto smokava i jabuka, a imaju i masline od kojih proizvode vlastito maslinovo ulje. Svoje proizvode nude u obiteljskoj kušaonici smještenoj uz cestu Pazin-Gračišće, na koju upućuje simpatična bačvica s natpisom "Bažon" postavljena uz samu cestu, a na svom OPG-u imaju i apartman za četiri osobe. Gostima se nudi i razgledavanje vinograda te podruma koji je podijeljen u dvije sekcije, jednu s inox bačvama i drugu s drvenim odnosno barrique bačvama. U poslove na imanju uključena je cijela obitelj, uz Mateja tu su još i sestra Iva te njihovi roditelji Josip i Mirjana. Njihovi rezultati pokazuju da je vinarija Bažon sasvim spremna za ulazak u prvu istarsku vinarsku ligu, a nono Liberato negdje tamo gore sigurno ima lijepih razloga za ponos i zadovoljstvo.

(Napisao i snimio Davor ŠIŠOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter