Fascinantno je to da je digitalizacija omogućila da iz jednog sela kraj Poreča, iz Stancije Kaligari danas možete baratati sa više od 20 tržišta, komunicirate s milijun gostiju, imate 4,5 milijuna gostiju na svojim internetskim stranicama i svake godine obavite prodaju 110 tisuća rezervacija, kazao je predsjednik Uprave Valamara Željko Kukurin

Kako iskoristiti digitalizaciju, tko su ključni akteri i koje su ključne preporuke te hoće li Hrvatska iskoristiti prilike koje joj se kroz digitalizaciju pružaju, neka su od pitanja o kojima se raspravljalo na izuzetno zanimljivom panelu o digitalnim izazovima održanom u okviru 12. Weekend Media Festivala. Povod za raspravu bila je nedavno objavljena studija globalne konzultantske kuće McKinsey koja je pokazala kako bi Hrvatska mogla iskoristiti digitalizaciju kao novi motor rasta gospodarstva, ali i cijelog društva.

Jedan od glavnih zaključaka studije jest da se snažnim fokusiranjem na digitalizaciju u Hrvatskoj do 2025. godine može generirati 8,3 milijarde eura BDP-a s obzirom na to da tradicionalni pokretači rasta postupno nestaju usporedno s rastom digitalne ekonomije, no da Hrvatska u njoj i dalje nedovoljno sudjeluje s razmjerno nižom produktivnošću i ograničenim ulaganjima kao glavnim uzrocima. Većina sektora u Hrvatskoj, tvrdi se u toj stručnoj studiji, još uvijek nije prepoznala vrijednost digitalne ekonomije, što dovodi do velikog zaostatka u odnosu na druge EU države, pa je te razlike potrebno ukloniti kako bi Hrvatska ostvarila svoj puni potencijal. Hrvatska danas znatno zaostaje za digitalnim predvodnicima u svim oblicima digitalizacije, no ta trenutačna niska stopa digitalizacije u svim sektorima ukazuje na znatan dugoročni automatizacijski potencijal. Procjenjuje se stoga kako će se do 2030. godine hrvatski automatizacijski potencijal preliti u čak 800 tisuća novih radnih mjesta, pa je zato potrebno što prije raditi na razvijanju odgovarajućih poticajnih mjera kao što su primjerice prekvalifikacije na nova, produktivnija zanimanja koja digitalizacija omogućuje. Automatizacija će uvelike utjecati na promjenu u potražnji za vještinama pa će tehnološka i društvena stručnost sve više dobivati na cijeni, procjenjuje se u toj studiji o izazovima digitalne budućnosti.

Slabosti i rizici

Uz pitanja kakvi smo u tom digitalnom svijetu u usporedbi sa zapadnim zemljama i kakvi su nam potencijali, sudionici rasprave na Weekendu pokušali su dati odgovore na još neka od pitanja koja se nameću poput onoga koje su nam slabosti, što moramo mijenjati, te kako će izgledati digitalizirano i robotizirano društvo u budućnosti i koje rizike ono donosi. Milan Mirjanič partner u tvrtki McKinsey kazao je u uvodu kako digitalna ekonomija raste puno brže od tradicionalne. Uspoređivali su zemlje unutar Europske unije istražujući koji su pokretači gospodarskog razvoja u njima, te ih svrstali u tri velike skupine. Uz zemlje "velike petorke" Italiju, Veliku Britaniju, Njemačku, Francusku i Španjolsku koje su tradicionalne ekonomske sile, te srednjeistočno europski bazen kojem pripada i Hrvatska, postoji skupina digitalno zemalja koje su najnaprednije u smislu digitalne ekonomije. Radi se o devet zemalja među kojima su skandinavske zemlje, zemlje Beneluxa, te Irska i Estonija kao dva satelita koja su imala vrlo zanimljiv i poseban ekonomski razvoj.

- Ako se fokusiramo na regiju kojoj i Hrvatska pripada, odnosno srednjeistočnu Europu, svih deset zemalja koje se u njoj nalaze i koje su se priključile Europskoj uniji imaju sličnu ekonomsku povijest iz perspektive razvoja. Sve te države su u zadnjih 20 godina doživjele brz i snažan ekonomski rast koji je bio brži nego onaj koji se događao u zapadnim zemljama. Rast je bio pokrenut tradicionalnim pokretačima razvoja kao što su izvoz, povećano zapošljavanje, strane investicije i priliv sredstava iz europskih fondova. Međutim ti pokretači tradicionalne ekonomije polako gube snagu i potrebno ih je nadomjestiti, a glavni nadomjestak po našem mišljenju je digitalna ekonomija i to iz više razloga. Zemlje srednjoistočne Europe u odnosu na zapad imaju problem s nedostatkom kapitala koji je dostupan za investiranje, te ozbiljan problem s produktivnošću rada. Digitalna ekonomija omogućava da povećamo produktivnost, bez da imamo veliku zalihu kapitala kao što je to u tradicionalnoj ekonomiji potrebno. Stoga je digitalizacija s jedne strane prilika da zemlje poput Hrvatske uhvate priključak s razvijenijim zemljama Europske unije, a s druge strane je nužnost jer ona se događa i događat će se sudjelovali mi u njoj ili ne", kazao je Mirjanič.

Joško Mrndže glavni čovjek Googla u ovoj regiji kazao je kako je digitalizacija velika prilika za Hrvatsku, ali i da postoji velika opasnost ako se ta prilika propusti.

Povezane vijesti

• Atraktivna imena na 8. Weekend media festivalu
• Jugoslavenska provokacija postala svjetski fenomen
• Mediteran kakav (ne) bi trebao biti