ZAGREB

ZKR/Dubravka Brezak Stamać: Hrvatska kultura pod imenom Mitteleuropa

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać istaknula je u četvrtak na 43. Zagrebačkim književnim razgovorima (ZKR) kako je za zemljopisni pojam Srednja Eurpa hrvatska kultura kroz svoju povijest vezana pod imenom Mitteleuropa.

"Zemljopisno određenje Srednje Europe u bitnom je odredilo hrvatsku kulturu u odnosu prema drugim susjednim kulturama i njihovim prijestolnicama", rekla je Brezak Stamać dodavši kako se burna i nestabilna  povijest te raspad zemalja Habsburške Monarhije odrazili na hrvatsku kulturu i njezine intelektualce.

Profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku Helena Sablić Tomić naglasila je kako rijeka Dunav kao simbol Srednje Europe nije bio samo književna motivacija nego i kreativni izazov u kojem su se pronalazili brojni skladatelji, glazbenici, fotografi, redatelji, likovni i multimedijalni umjetnici.

Podsjetila je kako je Dunav rijeka koja teče od zapada prema istoku, čija se duljina mjeri od ušća prema izvoru. Polazna mu je točka svjetionik Sulina na Crnom moru, a izvire u Schwazwaldu u Njemačkoj.

Dunav, istaknula je, protječe kroz deset zemalja: Njemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku, Rumunjsku, Moldaviju i Ukrajinu da bi nakon 2857 kilometara okončao u petkilometarskoj delti Crnoga mora s potpisom svjetske baštine UNESCO-a.

Novinar Matija Štahan istaknuo je na primjerima iz hrvatske kulture kako se srednjoeuropski identitet definira u opreci s balkanskim.

Propitujući razlike  u srednjoeuropskoj i balkanskoj percepciji kategorija kao što su otvorenost, sloboda i pluralizam, pokazuje se kako u temelju tih razlika u oba slučaja leži kultura, ocijenio je Štahan.

Srednja Europa kao kulturološki pojam kroz hrvatsko slovačke kazališne veze

Profesorica na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u zagrebu Zrinka Stričević-Kovačević na primjeru hrvatsko-slovačkih kazališnih veza govorila je o Srednjoj Europi kao kulturološkom pojmu.

Napomenula je kako povijest slovačkoga profesionalnog kazališta počinje 1920. godine kada je osnovano Slovačko narodno kazalište u Bratislavi.

Prve godine postojanja bile su vrlo kaotične, istaknula je dodavši kako se stanje stabiliziralo najprije u operi i baletu jer žanrovi nisu bili usko povezani s pitanjem nacionalnog jezika.

Doprinos razvoju slovačkoga baleta, uz Achillea Viscusija koji ranije radio u Zagrebu dao je nakon boravka u zagrebu i Maksimilijan Petrovič Froman, rekla je dodavši kako je sredinom tridesetih i početkom četrdesetih godina prošloga stoljeća hrvatski doprinos razvoju slovačkoga kazališta bio posebno intenzivan.

Uz uprizorenje djela hrvatske dramske književnosti, slovačko kazalište, ocijenila je, obogatili su svojim radom i vodeći hrvatski umjetnici tog doba, poput skladatelja i dirigenta Krešimira Baranovića te dramskoga i opernog redatelja Branka Gavelle.

Austrijski književnik Florian Neuner u svom ogledu o Srednjoj Europi smatra kako nije moguće povući jasne granice Srednje Europe.

Neuner predlaže da se taj pojam tumači političko-kulturološki.
Predsjednik talijanskoga Instituto Giuliano di storia cultura e dokumentazione Fulvio Senardi u svom izlaganju naglašava kako talijanski nacionalizam nije spriječio Trst u uspostavi bliskih odnosa sa srednjoeurposkim kulturama.

Tršćansko poštovanje i zanimanje za njemačku i slavenske književnosti nikada nije zapriječilo talijansko domoljublje, ocijenio je.
ZKR pod nazivom "Srednja Europa: kulturološki ili geografski pojam?", otvoreni su u srijedu navečer u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.
ZKR su pokrenuti su 1969. godine na inicijativu pjesnika Slavka Mihalića. U 42. prethodna susreta na ZKR-u su sudjelovali pisci, književni kritičari, jezikoslovci, prevoditelji, kulturolozi, ljudi najširih pogleda na književnost iz Hrvatske i svijeta – sveukupno njih preko tisuću. 

Raznolikost tema i različiti pristupi i danas ZKR čine jednako zanimljivim, važnim i potrebnim, a radovi objavljeni u časopisima Most i Republika, ostaju trajna vrijednost na uvid budućim naraštajima.


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of