ZAGREB
ZFF: AV sektor neće preživjeti bez nacionalne i europske potpore
(Hina/EPA)
Zbog nezavidne situacije u kojoj se zbog pandemije našao europski AV sektor u petak su se na online panelima okupili europski stručnjaci i podijelili iskustva u pokušajima da se ta situacija prevlada, složivši se da to neće biti moguće bez nacionalne, ali i europske financijske pomoći.
Sudionici dviju online panel diskusija, održanih u okviru Industrije Zagreb Film Festivala, pokušali su odgovoriti kako institucije i dobri primjeri prakse mogu pomoći europskom filmu tijekom aktualne krize, s obzirom na to da su kina dugo bila zatvorena, produkcije prekidane, festivali odgađani i prebacivani na internet, a snimanja filmova se odvijaju u strogo ograničenim epidemiološkim uvjetima.
Posljedice krize za koju se još ne zna koliko će trajati vidljive su u svim granama audiovizualnog sektora, no kako bi se one umanjile od ožujka su na razini Europske komisije i Europskog parlamenta usvojeni dokumenti koji su omogućili da nacionalni filmski i audiovizualni fondovi diljem Europe reorganiziraju svoje djelovanje i interne procedure.
Sektor je razveselila vijest s početka ovog tjedna o povećanju proračuna Kreativne Europe na 2.2 milijarde eura, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, dok je za proteklih šest godina on iznosio 1.46 milijardu.
Fikcija je postala realnost
"Trenutna epidemija podsjeća me na neke filmove na tu temu uz pomoć kojih smo željeli pobjeći od svakodnevnog života, no ta fikcija na žalost postala je realnost i uhvatila nas nespremne", rekla je Petra Kammerevert, zastupnica Europskog parlamenta.
Ocijenila je kako je ovo najizazovniji period u dugoj povijesti filma od kojega će se sektor dugo oporavljati, osobito kina koja su na rubu bankrota, osobito s obzirom na konkurenciju streaming platformi koje su sada jače nego ikada.
Predrag Fred Matić obećao je da će napraviti sve što može da kao zastupnik Europskog parlamenta pomogne audiovizualnom sektoru. "Znamo da je problem velik, na žalost ne samo u kulturnom sektoru, spremni smo pomoći", istaknuo je.
Državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl okupljenima je predstavio mjere koje je Ministarstvo poduzimalo od samog početka kako bi pomoglo kulturnom sektoru, posebice s ciljem očuvanja radnih mjesta.
"Svjesni smo da je ova kriza snažno pogodila AV sektor kojemu će trebati jako dugo da se od nje oporavi", istaknuo je, najavivši da će i dalje raditi na tome da se pomogne filmskim djelatnicima, konkretno i nezavisnim producentima.
Partl smatra da je sada posebice važno jedinstvo u Europi, da se ne zatvorimo već zajedno surađujemo u prevladavanju krize, vjeruje da ćemo do polovice iduće godine početi izlaziti iz krize.
"Tada će nam trebati europski mehanizmi kako bismo taj izlazak ubrzali, ali i nacionalna strategija. Kontinuirano povećavamo proračun audiovizualnog sektora i nastavit ćemo to raditi i dalje", istaknuo je.
Po njegovim riječima, možda je ova kriza i prilika da se napravi bolji okvir za audiovizualne djelatnosti, da se djelatnicima tog sektora da bolja potpora za njihov talent i kapacitete.
Snaga dolazi u ujedinjenoj Europi
Producentica Ankica Jurić Tilić rekla je da je trebalo dugo da se Europa oblikuje kao kompaktna kultura i sada treba paziti da se to ne izgubi. "Prirodno je da svako ministarstvo brine o nacionalnoj kinematografiji, ali snaga dolazi u ujedinjenoj Europi i zato ne bismo smjeli zanemariti tu njezinu ulogu", naglasila je.
Julie-Jeanne Regnault, glavna tajnica EFAD-a (European Film Agency Directors association) smatra da se i dalje treba boriti za financijsku potporu, u čemu Europski parlament vidi kao velikog pomagača. "Nastavit ćemo razmjenjivati dobra iskustva, naša raznolikost je vrijedna i postoji publika za to", napomenula je.
Rumunjska producentica Ada Solomon rekla je da u njezinoj zemlji nažalost nisu dobili državnu potporu, no zajednica je jača nego ikad, pa je zahvalna što su im europske institucije i koprodukcije omogućile da ipak rade.
Kina tek trebaju preživjeti
U drugom dijelu panela - "Kako spasiti kina u doba pandemije COVID19?" predsjednik Kino mreže Alen Munitić rekao je da je u nezavisnim kinima mreži zabilježen pad od 50 do 85 posto, osobito u manjim kinima koja često nisu niti uvrštena u dodjelu sredstava.
"Treba nam direktnija pomoć, kina se već mjesecima bore za publiku i nove naslove, radimo najbolje što možemo u ovakvim okolnostima, ali zastrašujuće je da nam se približava novi lockdown, neće biti bolje do proljeća i bez pomoći ćemo jedva preživjeti", poručio je.
Predsjednik Europa Cinemas Nico Simon kaže da nije pogođen samo audiovizualni sektor, nego cijela kultura koja se mora održati jer je jedna od glavnih nužnosti u ljudskom životu. "Europska kina najprije trebaju preživjeti, no dobro je da su Europska komisija i Europski parlament to razumjeli, sada moramo pronaći način da ostanemo živi i dovedemo ljude u kina", ustvrdio je.
Chris Marcich, ravnatelj HAVC-a, podsjetio je da je tijekom ljeta krenula nacionalna kampanja kojom se ljude poziva da se vrate u kina, a smatra da je ključno dati im sadržaj, filmove jer to je ono zbog čega i idu u kino. "Imamo suradnju s Kino mrežom, za nas je nezavisna mreža glavni prostor da hrvatski film dođe do publike", dodao je.
Christian Bräuer iz Međunarodnog udruženja art kina smatra da je došlo do kraja svijeta kakvog poznajemo, sve se mijenja i ne znamo kada i kako će završiti, no znamo da europski filmovi trebaju kina. "Vjerujem u kina iako ljudi imaju sve više online sadržaja, ali nama je važna kvaliteta, svi imamo kod kuće previše filmova i serija, no pitanje je mogu li nam dati kvalitetu koju dobivamo u kinima", rekao je.
Članica Europskog parlamenta Željana Zovko smatra da se svi moramo prilagoditi novim vremenima, postati fleksibilniji, ali i biti vidljiviji u zahtjevima, kako bismo dokazali da je kultura jednako važna kao industrija ili bilo koji drugi sektor.
Paneli su održani u suradnji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, DKE – Ureda MEDIA Hrvatske i Zagreb Film Festivala.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
