ZELENI PLAN 14. RUJNA U MORNARIČKOM PARKU U PULI: U petak "Oživljeni park" / "Un parc revit"

Isabelina je ideja pratiti posjetitelje na putu kroz Mornarički park suitom glazbenih tekstura improviziranih na licu mjesta (Neven LAZAREVIĆ)

Prema najavi, u petak navečer od 18 do 21 sat Mornarički park zaživjet će kao audio ambijent u kojem će glazbena umjetnica Isabel održati live performans pod nazivom "Oživljeni park / Un Parc Revit", a posjetiteljima će se dijeliti i karta Mornaričkog parka s popisom biljnih vrsta koje su trenutno posađene u parku

Otvoreni grad Društva arhitekata Istre, u partnerstvu s Istarskom kulturnom agencijom, u petak s početkom u 18 sati u Mornaričkom parku u Puli predstaviti će drugi dio ovogodišnjeg projekta "Zeleni plan", a koji je vezan uz revitalizaciju i očuvanje upravo ovog pulskog parka. Prema najavi, te će večeri, a sve do 21 sat, park zaživjeti kao audio ambijent u kojem će glazbena umjetnica Isabel održati live performans pod nazivom "Oživljeni park / Un Parc Revit", a posjetiteljima će se dijeliti i karta Mornaričkog parka s popisom biljnih vrsta koje su trenutno posađene u parku.

Nova evidencija biljaka

- Zvučni ambijent ne predstavlja koncert u klasičnom smislu. Isabelina je ideja pratiti posjetitelje na putu kroz Mornarički park suitom glazbenih tekstura improviziranih na licu mjesta, uz integraciju zatečenih zvukova okoliša parka (životinja, djece, prometa...). Radi se, dakle, o ambijentalnoj glazbi koja bi pokušala otvoriti prostor Parka i preusmjeriti ga na stvarnost neke druge prirode, ili čak nekog drugog vremena..., najavljuje Breda Bizjak, autorica i voditeljica projekta.

Ističe i da je novu evidenciju biljaka napravila Helga Goran na osnovu popisa biljnih vrsta mr. sci. Tatjane Mandić Bulić, rukovoditeljice hortikulture u Pula Herculanei d.o.o., a grafičko oblikovanje karte i plakata potpisuju dizajnerice iz kolektiva NJI3 iz Zagreba (Tessa Bachrach-Krištofić, Dina Milovčić, Franka Tretinjak).

- Ovim događajem želi se upoznati građane s cjelokupnim fondom biljnih vrsta u parku, njegovom povijesnom i kulturnom vrijednošću te upozoriti na kulturnu, biološku i ekološku vrijednost zelenog sistema općenito kao žive materijalne baštine i integralnog dijela ukupne kulturno povijesne baštine grada. Ujedno, želi se potaknuti proces stručne revalorizacije i zaštite parka te pridobiti akt o proglašenju parka spomenikom parkovne arhitekture. S tim ciljem obavljeni su prvi razgovori s predstavnicima JU Natura Histrice s kojima se namjeravaju poduzeti prvi koraci u smjeru zaštite. Radi se o dugotrajnom procesu koji uključuje suradnju više različitih institucija s Gradom Pulom, Istarskom županijom te Ministarstvom zaštite okoliša i energetike RH, ističe Breda Bizjak.

Urbana akcija u dva čina

Podsjetimo, program Otvorenog grada "Zeleni plan" svoju prvu realizaciju doživio je 26. ožujka 2018. u Mornaričkom parku urbanom akcijom u dva usporedna čina suradnjom kolektiva Otvoreni grad i umjetnika Vlade Marteka. Kolektiv Otvorenog grada, djelatnici Pula Herculanee te učenici Eko škole iz Gimnazije Pula posadili su stablo vrste tulipanovac, dok je Vlado Martek izveo akciju koja ostavlja rad pod nazivom "Vraćanje; i primanje. (Predpoetski dijalog s neverbalnim)". Stablo i rad umjetnik je posvetio dobroj poeziji.

Projekt financijski podržavaju: Ministarstvo za kulturu RH, Istarska županija, Grad Pula, a godišnji program ostvaren je uz suradnju Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalni sustav i imovinu Grada Pule, Odsjek za zaštitu okoliša Grada Pule, Pula Herculaneae d.o.o., prof. Teodore Beletić i Gimnazije Pula, te Povijesnog i pomorskog muzeja Istre.

Iz povijesti Mornaričkog arka

Mornarički park u Puli, prvotno nazvan Maksimilijanov park, podignut je1863. godine kao najstariji javni park u Istri i prvi planirani gradski park u Puli. Nastao je na 12 tisuća metara četvornih površine sadnjom sadnica stabala koje su austrijski mornarički časnici donosili iz svih krajeva svijeta. Ove alohtone biljke zasađene su na 32 parkovne površine međusobno odijeljene većim i manjim stazama, uz dva vodoskoka, plinsku rasvjetu i klupe. Godine 1876. postavljen je spomenik u čast vojvode Maksimilijana koji je bio vrhovni zapovjednik ratne mornarice. Do 1914. godine u parku su bile zasađene 63 različite biljne vrste kao arizonski čempres, libanonski cedar, kalifornijski bor, magnolija, obalni mamutovac… Iste je godine park dobio svoj sadašnji naziv, Mornarički park. Propašću Austro-Ugarske i dolaskom Italije na vlast započinje kontinuirana degradacija parka do današnjih dana uz tek male, neznatne pokušaje revitalizacije parka i povratka u izvorno stanje. Maksimilijanov spomenik demontiran je 1919. godine i kao ratni trofej odvezen u Veneciju gdje se i danas može vidjeti u nešto izmijenjenom obliku. Jedno je vrijeme, a od 1956. godine, nosio ime Botanički park, a 1983. je u okviru projekta Pulskih likovnih uspona u njemu postavljena skulptura "Slobodna forma" Zmaga Posege. Broj biljnih vrsta je po zadnjem popisu biljaka iz 2018. godine pao na 41. Unatoč značajnoj degradaciji parka, ostao je najbogatiji od svih pulskih parkova po broju biljnih vrsta. (Priredila Bojana ĆUSTIĆ JURAGA)