U Zavičajnoj galeriji Crnobori u Banjolama izložba Zdravka Milića: Putovanje ljudske duše danteovski opjevanim itinererom duše, od pakla do raja

(snimio Duško Marušić Čiči)

U Zavičajnoj galeriji Crnobori u Banjolama u petak navečer otvorena je izložba slika "Danteodrom" poznatog labinskog slikara Zdravka Milića. O radovima koji se mogu razgledati do 7. siječnja govorila je povjesničarka umjetnosti Kristina Tamara Franić.

Učka i Mjesec

- Izložba sublimiranih refleksija "Dantedrom" samo je jedna ekstenzija višegodišnjeg, agnostičkog Milićevog propitivanja o porijeklu ljudske vrste, svrsi njezina nastanka, kraju ili opstanku. Kako bi što vjerodostojnije opisao relikt stečenog svjetonazora koji zadire u mitološke i fantastične sfere, Milić je ovoga puta odlučio interpretirati legendarni spjev "Božansku komediju" srednjovjekovnog pjesnika Dantea Alighierija na svoj osebujan način ne odričući se već od ranije prigrljenih motiva istarskog pejzaža, monolita i piksalizacije Univerzuma. Njegovi su pejzaži, kao bitan element u planskoj naraciji kompozicije slike, posebni, nadrealni, a u ovom ciklusu ih doslovno pretvara u kulisu, ikonografski dekorativni objekt same ideje, s prikazom obrisa brdovitog masiva Učke koji je snažan i prepoznatljiv simbol Istre. Međutim, taj istarski masiv autor smješta na Mjesec koji doživljava kao umjetni satelit, zbog kojeg se čovječanstvo nalazi pod svojevrsnom hipnozom, navela je Kristina Tamara Franić.

Iako je u petak bila prohladna večer, i otvorenje je održano vani, ispred Galerije, prema epidemiološkim mjerama, te su se istovremeno u Puli i okolici događala razna kulturna zbivanja, bilo je publike, ljubitelja Milićeva rada, koji su sa zanimanjem pogledali ovaj postav posvećen ocu talijanskog jezika i književnosti, čiju sedamstotu obljetnicu smrti obilježavamo ove godine.

Govoreći o djelima Zdravka Milića, Franić je istaknula i da su "u ljubičastim, plavim i sivim tonovima, reduciranog registra, ali vidljivog i živog impasta boje, njegovi pejzaži poput mandala koje nas udaljuju od spoznajne stvarnosti, ali otvaraju vrata introspekcije. Iako su prostrani i nepregledni, u gledatelju izazivaju nemir, valjda zbog same svoje svrhe, a to je "drom" - platforma za preispitivanje vlastitog porijekla i sudbine, neminovnog suočavanja sa smislom bitka i smrti, odnosno pista za uzlet i silazak duše u različite dimenzije postojanja. Sufiks "drom" njegov je omiljeni naslovni dodatak mnogih ranijih izložba, grčki naziv za put, a u kontekstu ove izložbe i više nego jasno upućuje na putovanje ljudske duše danteovski opjevanim itinererom duše od pakla do raja".

Opis Pakla

- Danteov, kao i Milićev put započinje opisom pakla. Slika je alegorijski prikaz svijeta patnje duše potaknuta svim zalima svijeta. Dante je pakao smjestio u zemljinu utrobu i podijelio ga na devet krugova koji se u koncentričnim vrtlozima, poput lijevaka, spuštaju u središte zemlje. Ima u njemu mnogo skepse, ali i nade i otajstva, i baš ga to čini uzbudljivim i posebnim u ovim turbulentnim vremenima gdje se svakodnevno pišu novi scenariji budućnosti, zaključila je Franić.

Sam autor ukratko je uputio riječi zahvale kustosici, ističući da će zasigurno svatko pronaći svoju interpretaciju njegovih radova.

Zdravko Milić rođen je 1953. godine u Labinu. Diplomirao je slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Veneciji, 1977. godine u klasi prof. Carmela Zottija. Stručno je usavršavao mozaik 1988. na École Nationale Supérieure des Beaux - Arts u Parizu u klasi prof. Ricarda Licate. Predaje kao red. prof. Slikarstvo i Mozaik na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Član je HDLU-a Rijeka, kao i HDLU-a Zagreb.

Izlagao je na više od osamdeset samostalnih i na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je u radu likovnih kolonija i simpozija, a za svoj rad višestruko je nagrađivan. Radovi mu se nalaze u značajnim privatnim i muzejskim zbirkama.