DOKTORSKA RADIONICA
U Puli o industrijskim društvima 70-ih i 80-ih godina: Ideali su nestali u kasnom socijalizmu
Vrijeme je to kada uglavnom nestaju ideali iz poratnog vremena i bitno se manje vizionarski govori o idealnim utopijskim društvima budućnosti. Život je ipak udobniji nego prethodnoj generaciji, a tada nastaje podloga za velike promjene koje će uslijediti 90-ih, a dobre i loše posljedice tih razdoblja i danas osjećamo, kaže dr. Igor Duda
S izlaganjima i raspravama na temu "Industrijska društva kasnog socijalizma: europske usporedbe", prekjučer je na pulskom Filozofskom fakultetu, petu godinu za redom, počela četverodnevna ljetna doktorska radionica u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Puli i Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma.
Mreža suradnika
Grupu od 20-ak sudionika čine doktorandi, predavači i gosti sa sveučilišta i instituta u Grazu, Konstanzu, Kopru, Ljubljani, Pragu, Regensburgu, San Diegu, Sarajevu, Skopju, Splitu, Zagrebu i Puli. Predavači su Ulf Brunnbauer, Rory Archer, Andrea Matošević i Igor Duda, koji je i pokrenuo radionicu Igor Duda, dok u njenoj organizaciji od početka sudjeluje dr. sc. Anita Buhin, a ove godine i doktorandica Tina Filipović.
- Doktorsku radionicu pokrenuli smo 2015. po uzoru na brojne ljetne škole i radionice koje postoje na sveučilištima širom svijeta. Tematski smo je vezali za ono čime se istraživački bavimo, dakle za povijest socijalističke Jugoslavije, ali uvijek u kontekstu europske i svjetske povijesti 20. stoljeća. Konkretna tema mijenja se od godine do godine, no uvijek je povezana s projektima u kojima sudjelujemo ili s onima koji se provode na CKPIS-u. Tako se i ovogodišnja tema nadovezuje na projekt "Opasan zaokret nakon ideološke krutosti: preispitivanje jugoslavenske 1989.", pokrenut na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu gdje katedru za istočnoeuropsku povijest vodi prof. dr. sc. Hannes Grandits, oko kojeg se već niz godina okuplja mreža suradnika iz Beograda, Sarajeva, Skopja, Kopra, Zagreba i Pule. Ta je ekipa svake godine, u većem ili manjem broju, prisutna na radionici u Puli, pojašnjava pulski povjesničar izv. prof. dr. sc. Igor Duda.
Zaborav i sjećanje
Tematski se, dodaje, kreću u okvirima projekata kojima je on trenutno voditelj - "Zaborav i sjećanje na industrijski rad na Jadranu: istarski slučaj" te "Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990. (Mikrosocijalizam)".
Osnovni cilj radionice je obrazovni. Studenti doktorskih studija drže izlaganja na teme iz svojih doktorata koji su u nastajanju, pa je ovo prilika u kojoj mogu dobiti povratnu informaciju, smjernice za daljnji rad, metodološke savjete, pohvale i kritike.
- Mladim istraživačima takvi su nastupi važno iskustvo. Izbor tema za disertaciju donekle govori i o istraživačkim trendovima, interesima doktoranada i mentora, pa je i taj aspekt zanimljivo pratiti jer govori o razvoju struke. Pored toga, nekoliko se dana ovdje svi nalazimo u međunarodnom okruženju, u ugodnoj atmosferi, međusobno se upoznajemo, raspravljamo i razgovaramo. Program uvijek prati i poneki pulski student povijesti pa to i mojim studentima može biti motivacija za nastavak obrazovanja na doktorskom studiju, nastavlja Duda.
Osim izlaganja doktoranada, program svake godine čini i nekoliko predavanja. Gosti su ove godine prof. dr. sc. Ulf Brunnbauer iz Regensburga i postdoktorand Rory Archer iz Konstanza, obojica s važnim doprinosima u istraživanju društvene povijesti srednje, istočne i jugoistočne Europe. Iz berlinske mreže tu su i kolege Husnija Kamberović i Amir Duranović iz Sarajeva, Jure Ramšak iz Kopra i Darko Stojanov iz Skopja, dok predavanja drže i kolege iz Pule Andrea Matošević i Igor Duda.
Na pitanje zašto su zanimljiva društva kasnog socijalizma, Duda odgovara da je kasni socijalizam, 70-e i 80-e godine, vrijeme kada uglavnom nestaju ideali iz poratnog vremena i bitno se manje vizionarski govori o idealnim utopijskim društvima budućnosti.
- Procesi industrijalizacije, urbanizacije i sveopće modernizacije već su dosegnuli svoj maksimum. Krizni udari događaju se na svjetskoj pozornici, kroz reforme prolaze zapadnoeuropske zemlje, a socijalistička društva gube raniji uspješan zamah tijekom kojega su se razvijala brže od zapadnoeuropskih. Usprkos tome, život je udobniji nego prethodnoj generaciji i roditelji znaju da im djeca imaju više no što su oni kad imali. Zanimljivo je stoga pratiti kakav je stupanj društvene razvijenosti, kakva su ekonomska kretanja i reformska nastojanja, što je s nezaposlenosti i produktivnosti rada, očekivanjima radnika, kakve su kulturne i svakodnevne prakse, kako se shvaćaju nacija i vjera, koji je stupanj globalizacije. Tih godina nastaje podloga za velike promjene koje će uslijediti 90-ih, a dobre i loše posljedice tih razdoblja i danas osjećamo, zaključuje dr. Igor Duda.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
