Hrvatska filmska zvijezda Leon Lučev, koji glumi glavnu ulogu u srbijanskom filmu "Teret", kazao je u utorak u Sarajevu kako je odlučan nastaviti glumiti u društveno angažiranim filmovima, posebice onima koji upozoravaju na zločine počinjene u ime države i nacije, istaknuvši kako je to najmanje što može učiniti u ozračju u regiji koje postaje sve gore i otrovnije, a šovinizam buja na sve strane.
"Vidim sve fašistoidniju i sve radikalniju situaciju, no ja neću odustati. "J... ću im majku do kraja", kazao je emotivno Lučev na konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu tijekom filmskog festivala (SFF) na kojemu je u okviru natjecateljskog programa prikazan srbijanski film "Teret" u kojemu Lučev glumi glavnu ulogu.
Film kojega je režirao Ognjen Glavonić otvara jednu od najmračnijih epizoda iz ratova na području bivše Jugoslavije vođenih 90-ih godina. Riječ je o nastojanju režima Slobodana Miloševića da 1999. tijekom NATO-va bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije prikrije tragove zločina počinjenih na Kosovu.
Zbog toga je bio osmišljen cijeli projekt prebacivanja leševa ubijenih Albanaca s područja Kosova koji su hladnjačama prevoženi ka Beogradu i uglavnom pokapani u masovnim grobnicama unutar kruga baze posebne policije u Batajnici.
Lučev u filmu igra vozača jedne takve hladnjače koji, unatoč uroti šutnje, otkriva u čemu zapravo sudjeluje i suočava se s vlastitom savješću. Sve to prati generacijski sraz u kojemu se postavljaju pitanja o naslijeđima koje roditelji prenose svojim sinovima u okolnostima poputnog kraha jednog sustava.
Redatelj Glavonić je pojasnio kako je film nastao na tragu njegova dokumentarca "Dubina II" iz 2016., koji se bavi organizacijom i prikrivanjem ovih zločina Miloševićeva režima i nakon čijeg je prikazivanja Glavonić proglašen antisrbinom.
Scenarij "Tereta" nakon toga je sedam puta Filmski centar Srbije odbio financirati, a na kraju su ipak nekako promijenili mišljenje pa je film snimljen ovog proljeća za rekordnih tridesetak dana i na četrdesetak lokacija.
Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno ptravo Srbije (FHP) upozorio je i na činjenicu kako se, unatoč dokazanim činjenicama o postojanju masovnih grobnica s tijelima ubijenih Albanaca u okolici Beograda i o 110 identificiranih pripadnika policije koji su sudjelovali u tom zločinačkom projektu, unatoč svjedočenjima vozača kamiona koji su prevozili leševe od 2001., o tome uglavnom šuti, a režimski mediji u Srbiji sada već pišu o "navodnim" masovnim grobnicama.
"Sada je antisrpski govoriti istinu", upozorio je Stjepanović.
Film još nije prikazan u Srbiji a njegovi akteri očekuju da će publika kada ga ipak pogleda shvatiti da on apsolutno nije protusrpski i da je prerastao je u nešto više, generacijsku priču o teretu roditelja s kojim se današnje mlade generacije moraju suočiti.
Leon Lučev je kazao kako ovaj film, ako ga se tretira kao antisrpski, istodobno može biti i antihrvatski i antibošnjački jer ima za temu odgovornost, "posebice na području gdje se povijest pokušava prekrajati kako odgovara trenutnoj politici".
"Istina i odgovornost ne pašu niti jednoj vlasti", kazao je Lučev dodajući kako je to za njega dodatni motiv da nastavi igrati u društveno angažiranim filmovima.
Priznaje ipak kako mu je od svega mučno a najviše od nastojanja da se prikrije istina o počinjenim zločinima.
"U zadnjih deset godina igrao sam u filmovima koji su pokušavali otvoriti istinu o prošlosti i sada mi se povraća jer je stanje sve gore i gore... Bitno je ipak da ovo radimo a što će biti s nama, hoće li nas pobiti ili ćemo preživjeti ne znam", zaključio je Lučev dodajući kako se osjeća poput kakvog izoliranog ilegalca.
U "Teretu" je ulogu imao i njegov sin Ivan kojemu je ovo bio premijerni nastup na velikom platnu. Po riječima redatelja Glavonića, nije riječ ni o kakvoj protekciji nego o ishodu dugotrajnog castinga.
"Nije problem kad pekarov sin otvori pekarnu, a sin Leona Lučeva valjda ima dio talenta", našalio se Leon komentirajući tu činjenicu.
Ulogu mladića koji vozaču kamiona postaje slučajnim suputnikom na putu od Kosova do Beograda igra mladi glumac Pavle Čemerikić. U Sarajevu je kazao kako je i sam rođen u Prištini pa mu je stoga i osobno uvijek bio jako zanimljiv animozitet zmeđu Albanaca i Srba ali i među bilo kojim drugim nacijama.
"Ovakvi su filmovi jedini način da ikada dođe do poboljšanja odnosa na ovim prostorima tako što će svatko priznati svoje grijehe i kazati: da, mi smo to uradili", izjavio je Čemerikić.
U okviru natjecaeljskog programa za najbolji igrani film u utorak je na SFF-u prikazano i tursko ostvarenje "Kradljivci golubova", u režiji Osmana Naila Dogana. Film nudi nadu u ljude unatoč svim kušnjama i teškom životu.
Kritika je film-prvijenac turskog redatelja već opisala kao svojevrsni hommage talijanskom neorealizmu. (Hina)