Zbornik radova "Rapalski ugovori i Lateranski ugovori"
Na prekjučerašnji dan obilježena je 100. obljetnica potpisivanja Rapalskog ugovora, koji je između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Italije zaključen u Rapallu kraj Genove 12. studenog 1920. Tom je prigodom priređen zbornik radova s lanjskog međunarodnog znanstvenog skupa "Motovunski kolokvij" o Rapalskom ugovoru i Lateranskim ugovorima te njihovim pravnim odjecima među državama i u Crkvi, s posebnim naglaskom na Istru i kvarnerske otoke, a urednici zbornika su dvojica pravnika Ivan Milotić i Tomislav Sadrić.
Koliko god da je Rapalski ugovor samo međudržavni ugovor među Kraljevinama SHS i Italijom te koliko god da se Lateranski ugovori odnose na Svetu Stolicu i Kraljevinu Italiju, oba su imali dalekosežni utjecaj među državama, na Crkvu, ali i na međunarodno pravo. Ti ugovori imali su odjek i među državama s obzirom na položaj Crkve u njima te, napokon, na odnose Crkve i države općenito. U njima se neposredno ili posredno ogledaju, ili s njima stoje u dubokoj svezi, prožimanja civilnoga i kanonskog prava te utjecaj crkvene i državne vlasti jedne na drugu.
Pozornost ne plijeni samo pitanje odnosa jugoslavenske i talijanske države u turbulentnim političkim previranjima i teritorijalnim preraspodjelama nakon Prvoga svjetskog rata, nego i sasvim specifično uređenje odnosa između Svete Stolice i talijanske države iz kojega do danas proizlazi globalno prepoznatljiv međunarodnopravni subjektivitet Svete Stolice i Države Vatikanskog Grada.
Prvi dio zbornika posvećen je Rapalskom ugovoru, njegovoj genezi, širemu kontekstu nastanka, analizi odredaba i posebno njegovim pravnim i faktičnim posljedicama te odjecima na području Istre i kvarnerskih otoka (etničkim, jezičnim, upravnim, političkim, crkvenim, obrazovnim i dr.) te u ostalim hrvatskim zemljama. Premda je riječ o međudržavnom ugovoru, granice crkvenih pokrajina, ali i upravna struktura partikularnih crkava prilagođavali su se preraspodjeli teritorija među državama i međudržavnom razgraničenju, što je na nekim mjestima do danas za sobom ostavilo otvorena pitanja (primjerice, u Krčkoj biskupiji glede dijela teritorija povijesne Osorske biskupije).
Glede Lateranskih ugovora pružen je uvid u hrvatsku literaturu i kurikule pravnih studija, posebno iz područja međunarodnog javnog prava koji ih obrađuju, kao i prateću tematiku, poput Svete Stolice, položaja rimskog prvosvećenika, Države Vatikanskog Grada, Garancijskog zakona i dr. Pažnju u zborniku posebno je privukao tekst o konceptu katoličke države u Lateranskim ugovorima te osvrt na doktrinu pape Gelazija Duo sunt, kao i njezino oživotvorenje u ugovorima iz 1929. i promjenu 1984. godine prilikom njihove revizije.
Nakladnici zbornika su Državni arhiv u Pazinu, "Josip Turčinović" iz Pazina i Općina Motovun, a autori su relevantni pravnici koji sustavno proučavaju kanonsko i civilno pravo, te povjesničari. Riječ je o šestom u nizu zbornika iz nakladničke cjeline u kojoj se svake godine specifično obrađuju precizno određene teme iz područja dodira te prožimanja civilnog i kanonskog prava.