RAZGOVOR:

SNJEŽANA ABRAMOVIĆ MILKOVIĆ o ovogodišnjem Festivalu plesa i neverbalnog kazališta u Svetvinčentu: U stalnoj potrazi za jakim autorskim osobnostima i novim poetikama, ali i kvalitetnim mainstream predstavama

  Od 23. do 25. srpnja u Svetvinčentu ćemo prikazati devet odličnih predstava, a od toga i jednu praizvedba "Lulu" koreografa Staše Zurovca u izvedbi sjajne brazilske plesačice Andresse Miyazato uz poznatog glazbenika Alexandera Balanescua. Festival je već osmu godinu zaredom partner Aerowaves mreže tako da će tri predstave biti iz Aerwavesove selekcije koja nam daje uvid ne samo u nove trendove, već i u bazu novih europskih koreografskih imena

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Snježana Abramović Milković (snimila Mare Milin)

Snježana Abramović Milković (snimila Mare Milin)


Sa Snježanom Abramović Milković, čelnom osobom Festivala plesa i neverbalnog kazališta koji će Svetvinčenat od 23. do 25. srpnja pretvoriti u plesnu pozornicu, razgovarali smo o ovogodišnjem izdanju ove manifestacije.

- Ovogodišnje izdanje Festivala donosi devet aktualnih predstava. Predstavite nam ukratko ostvarenja koja će publika moći pogledati ova tri dana.

- Iako će ovogodišnji Festival, zbog financijskih rezova koje je doživio, trajati tri dana, od 23. do 25. srpnja prikazat ćemo devet odličnih predstava, a od toga i jednu praizvedba "Lulu" koreografa Staše Zurovca u izvedbi sjajne brazilske plesačice Andresse Miyazato uz poznatog glazbenika Alexandera Balanescua.

Festival je već osmu godinu zaredom partner Aerowaves mreže tako da će tri predstave biti iz Aerwavesove selekcije koja nam daje uvid ne samo u nove trendove, već i u bazu novih europskih koreografskih imena, a svake godine ih dovodimo u Svetvinčenat i prezentiramo našoj publici.

Emotivni duet

U Aerowaves selekciji moći ćete vidjeti na samom otvaranju koreografiju "Nevidljivo", emotivni duet španjolskih umjetnika Katie Humenyuk i Ronalda Salaméa, zatim solo "Plesne upute" minhenskog koreografa Moritza Ostruschnjaka koji je nastao u koprodukciji s bavarskom Staatsoperom i za zatvaranje festivala "Gran Bolero", koreografa Jeusús Rubio Gamoa, naravno radi se o Ravelovom Boleru, plesnoj predstavi koja je nagrađena 2020 priznanjem MAX (španjolskom nacionalnom nagradom za izvedbene umjetnosti) za najbolju plesnu predstavu, a producirana je od prestižnih španjolskih kazališta, Mercat de los Flors iz Barcelone i madridskog Teatros del Canal.

Osim toga nastupit će i Bitef Dance Company iz Beograda s koreografijom Isidore Stanišić, Prostor za revoluciju, zatim tu je i Zagrebački plesni ansambl i Studio za suvremeni ples te koreografkinja Petra Hrašćanec od hrvatske selekcije, potom gostovat će američka koreografkinja Sara Shelton Mannu u sklopu zagrebačkog festivala improvizacije Improspekcije koji ove godine ima prezentaciju u sastavu našeg Festivala, tu su i plesne radionice u MPC-u, kao i kreativni kutak za sve zainteresirane umjetnike koji se žele prijaviti na natječaj Kreativna Europa. Voditeljica Deska Kreativne Europe pri Ministarstvu kulture Anera Štopfer im može pomoći kroz prezentaciju natječaja.

- Obzirom na situaciju prouzrokovanu koronavirusom, nije bilo lako odabrati predstave. Kako ste koncipirali ovogodišnji program?

- Nije lako zadržati kvalitetan program s obzirom na cjelokupni budžet koji je svaku godinu sve manji, ali i dalje održavamo visoku kvalitetu predstava. Najveća prepreka je ustvari budžet koji nam limitira razvoj festivala usprkos tome što je neosporno dokazao kvalitetu i što ove godine ima 22. izdanje. Ustvari se divim upornosti Petre Glad, direktorice festivala jer stalno ispočetka rješava iste probleme i na jednako mukotrpan način budžetira se festival već godinama.

Što se tiče procesa selekcije uvijek sam u potrazi za jakim autorskim osobnostima i novim poetikama, ali i kvalitetnim mainstream predstavama. Tako i biram predstave za Festival, različiti pristupi, različiti načini rada, različite implementacije žanrova, od osnutka je festival nudio različite pristupe plesnoj umjetnosti, to je bio koncept. Ove godine se u temama može vidjeti okrenutost problemu izolacije i usamljenosti koje ona generira, kao i potreba za solidarnošću i zajedništvom.

- Mediteranski plesni centar nastavlja s radom i novim predstavama i projektima.

- Mediteranski plesni centar ima edukacijsko izvedbenu namjenu i kontinuirano radi cijele godine te je velika je dodatna vrijednost lokalnoj zajednici. Srećom su tadašnji načelnik Općine Svetvinčenat Dalibor Macan i županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica prepoznali potencijal u našem projektu koji smo zajedničkim snagama realizirali. Trebalo je vremena, ali je zato suvremena plesna scena u Hrvatskoj dobila respektabilni prostor za rad, mogu slobodno reći jedinstven u Hrvatskoj.

U MPC-u se održavaju međunarodni programi i svake godine se na natječaj za rad u MPC-u za tzv. rezidencijalni boravak prijavi više od 200 plesnih grupa doslovno iz cijelog svijeta. Imati dovoljno vremena i mira umjetnički razvijati program u malom predivnom mjestu poput Savičente je luksuz. Umjetnici na takvom boravku obavezno održe prezentaciju rada za publiku ili radionicu za djecu ili profesionalne plesače.

Fleksibilnost

- Hrvatska plesna scena u doba korona-krize?

- Mislim da je karantena pokazala koliko umjetnici mogu biti fleksibilni jer je dosta plesnih umjetnika plasirao online sadržaj u vrijeme lockdowna. Nezavisnoj sceni sigurno nije bilo lako, iako su naša kazališta bila cijelo vrijeme otvorena, za razliku od europskih, i umjetnici su mogli nastupati, ali uz jako reducirani broj gledatelja.

Financijski, za plesne grupe je to bilo teško razdoblje iako je kontinuitet rada za umjetnike jako bitan. S druge strane mislim da je zadatak institucija da pruže podršku samostalnim umjetnicima, a plesni umjetnici su uglavnom samostalni jer su oni najviše financijski bili pogođeni pandemijom i nemogućnošću plasiranja svog rada. Ministarstvo kulture je plasiralo dosta programa za pomoć nezavisnoj sceni tako da se nadam da će ostati propulzivna kao i do sada.

- Planovi za budućnost Festivala plesa i neverbalnog kazališta.

- Iza nas je godinu i pol dana teškog perioda zbog pandemije, ali i bez obzira na pandemiju kultura je oduvijek "laka meta" i najbrže i najlakše je podložna rezovima. Nadam se da će kulturne manifestacije opstati, izazovna su ekonomska vremena i ispred nas. Nažalost, nikada nismo uspjeli spojiti kvalitetni, a ne prigodničarski kulturni sadržaj s turizmom. Možda budemo jednog dana, a nadam se da ćemo i tada imati dovoljno entuzijazma za rad.

Festival se dalje ne bi smio reducirati, već rasti i vratiti se na vremenski period koji je nekada imao. Festival će kao i do sada ostati mjesto susreta i razmjene iskustava, kao i razmjene kontakata i znanja, a isto tako mjesto društvenog etabliranja plesa. Na festivalu su se do sada događala mnoga poznanstva koja su prerasla u suradnje pa iz toga proizlazi da je uloga festivala ne samo u razvoju publike, već zaista i u razvoju plesnih trendova na našoj sceni. Nadam se da će tako i ostati.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter