U GALERIJAMA VINCENT IZ KASTVA I GRADSKOJ GALERIJI PULA
RETROSPEKTIVNA IZLOŽBA: Martin Bizjak Puli je podario svoj cijeli radni vijek
Izbor radova za ovu prigodu podijeljen je prema motivima, a ne kronološki. Pri tom vrlo često motivi slijede kronologiju, no nije pravilo. U dva galerijska prostora, izloženo je više od 120 manjih radova na papiru (gvaš, kombinirana tehnika, crtež i grafika) te tridesetak akrila na platnu većeg i manjeg formata
Martin Bizjak je puno dao Puli, i ovaj grad mu se neće moći tako lako odužiti. Ovaj izniman umjetnik djelovao je u brojnim kulturnim poljima, a njegov slikarski rad bio je iznimno bogat. Budući da je svojim radom bio vezan uz filmski festival, retrospektivna izložba njegovih radova otvorena je upravo pred sam kraj jubilarnog, 65. izdanja pulskog filmskog festivala. Tako je u petak navečer najprije otvorena izložba njegovih radova u Galeriji Vincent iz Kastva u Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula, te potom u Gradskoj galeriji Pula, gdje su o njegovim radovima govorili Eros Čakić iz Zbirke umjetnina grada Pule te kustosica izložbe Tina Širec Džodan.
Praotac brojnih manifestacija
- Martin Bizjak je odlučio upravo Puli podariti svoj cijeli radni vijek, postavši praocem mnogih kulturnih manifestacija koje se i danas odvijaju. Svojim je radom zacrtao smjernice razvoja kulturne scene našeg grada. Njegovo je djelovanje za života bilo svojevrstan kulturološki fenomen. Predvodio je idejama, elanom i neizmjernom dozom diplomacije. Bio je voditelj i utemeljitelj niza organizacija i društava, savjetnik, mentor i učitelj u najširem smislu riječi. Vođen stvaralačkim zanosom, u proteklih tridesetak godina Martin Bizjak ostvario je impozantan opus kojeg je brojčano nemoguće odrediti. Prije godinu i pol dana, u već zavidnoj dobi, Martin Bizjak odlučio je napustiti svoje fizičko postojanje u ovoj dimenziji, što je, vjerujem, za mnoge koji su ga poznavali bilo neočekivano. Zbog njegovog zaraznog životnog elana djelovao je besmrtno. Vjerujem da su mnogi ostali pomalo zatečeni njegovim odlaskom. Kada ode čovjek koji je svojim radom i širokim spektrom društvenog angažmana predstavljao jedan od stupova društva u kojem je živio, koji je bio uvijek spreman inicirati, involvirati se, savjetovati ili samo poslušati, jasno je da će mnogošto unutar našeg mikrokozmosa od tada biti drugačije, kazala je Širec Džodan.
- Martina Bizjaka dio je mojih najranijih sjećanja iz djetinjstva i doživljavala sam ga kroz mnoge društvene uloge, a kao slikara tek "odnedavno" tj. u proteklih petnaestak godina, otkako smo počeli surađivati. Najprije je bio susjed i roditelj prijateljice iz ulice, nakon čega sam shvatila da, kao svi roditelji, i on nešto radi. Često je surađivao s mojim ocem. Shvatila sam i to da radi nešto vrlo važno jer ga se stalno spominje, pita za savjet, poziva na sve strane, naglasila je.
Izbor radova za ovu prigodu podijeljen je prema motivima, a ne kronološki. Pri tom vrlo često motivi slijede kronologiju, no nije pravilo. U dva galerijska prostora, izloženo je više od 120 manjih radova na papiru (gvaš, kombinirana tehnika, crtež i grafika) te tridesetak akrila na platnu većeg i manjeg formata, kroz nekoliko skupina: Mitologija, Erotika, Gradići na brežuljcima, Mozartiana, Saksofoni, Figure, Ptice, Portreti (glave), Pejsaži, Apstrakcija i apstrahirana figurativa.
Široki raspon motiva
- Raspon motiva je širok. Neki se ponavljaju, ali s drugačijim pristupom u traženju novih likovnih pitanja, odgovora i rješenja. Da li kao figure u pokretu, plesu, razvratu ili intimnoj meditaciji, ili kao pitomi gradići, divlja priroda, apstrahirani pejsaži i geometrijska apstrakcija. Bez obzira na dinamiku, motivi su uvijek uhvaćeni u izrazito uravnoteženu kompoziciju. Koloristički snažni, a ponekad samo obavijeni koprenom nježnijeg kolorita, isprepleteni su autorovom osebujnom i samo njemu svojstvenom simbolikom koja se lako prepoznaje i štiti ga od neprepoznatljivosti, zaključila je Tina Širec Džodan.
Eros Čakić kazao je da će se ova izložba moći pogledati do rane jeseni, s time da će postav u Galeriji Vincent iz Kastva biti zatvoren od 1. kolovoza do 3. rujna zbog korištenja godišnjeg odmora u kazalištu, a potom će se moći razgledati od 3. do 14. rujna. U Gradskoj galeriji Pula postav se može pogledati do 7. rujna.
Martin Bizjak (Hrastnik, 1929. – Pula, 2017.), osnovnu školu je završio u rodnom kraju nakon čega školovanje nastavlja u Ljubljani u Školi primijenjenih umjetnosti, a diplomirao je na ljubljanskoj Akademiji likovnih umjetnosti 1958. godine. U Puli je živio od 1957. godine pa sve do smrti. Najprije je djelovao kao likovni pedagog, zatim je obnašao funkciju referenta za kulturu Općine Pula, slijedilo je vodstvo kulturno – estetskog obrazovanja pri Radničkom sveučilištu, a po tom je bio dugogodišnji direktor Festivala jugoslavenskog igranog filma u Puli, da bi radni vijek završio u Nacionalnom parku otočja Brijuni. Osnivač je Društva likovnih umjetnika Pule (predsjedovao je dva mandata), Filmskog kluba Jelen i MAFAF-a (Međuklupskog i autorskog festivala amaterskog filma) te mnogih kulturnih manifestacija na području Istre.
Samostalno je izlagao u Puli, Ljubljani, Mariboru, Labinu, Umagu, Pazinu, Vodnjanu, Rovinju, Zagrebu, Hrastniku, Kopru, Izoli, Strunjanu, Kumrovcu, Postojni, Zagorju ob Savi, Divači, Bledu, Ptuju i Pagu, a skupno na mnogim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.
Prije deset godina, 2008. godine izašla je monografija Martina Bizjaka u nakladništvu Slovenskog kulturnog društva Istra iz Pule i Arsenaldesigna. (V. BEGIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
