ZAGREB

Publika ZKM-a ovacijama ispratila ljubljanski SNG

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) ugostilo je u nedjelju Slovensko narodno gledališče Drama Ljubljana s predstavom "Ali: Strah jede dušu", scenskom adaptacijom istoimene filmske melodrame Reinera Wernera Fassbindera u režiji Sebastijana Horvata, koju je hrvatska publika ispratila ovacijama.

Fassbinderovo subverzivno filmsko remekdjelo iz 1974., "Ali: Strah jede dušu" izvanredan je primjer prepoznatljive modernističke estetike toga redatelja u čijem je središtu potresna ljubavna priča između starije Njemice i 20 godina mlađeg marokanskog gastarbajtera, koja se odvija na marginama ksenofobičnog zapadnonjemačkog društva u vrijeme kada se zemlja još nije oporavila od Muenchenskog masakra 1972.

U scenskoj adaptaciji Sebastijana Horvata zadržan je izvorni društveni milje i radnja. Sedamdesete su godine negdje u Zapadnoj Njemačkoj; želeći se skloniti od kiše, 60-godišnja udovica Emmi Kurowski (Nataša Barbara Gračner) ulazi u gastarbajterski bar, gdje Nijemci uobičajeno ne zalaze. Odgovarajući na izazov jedne od žena u baru, mladi Marokanac Ali (Iztok Drabik Jug) pozove Emmi na ples, iz čega se rađa ugodan razgovor, pa i prijateljstvo, a potom i privlačnost, te ljubav.

Emmi radi kao čistačica i kreće se u miljeu niže klase; shodno tome njezinoj okolini pripadaju svi društveni stereotipi takozvane društvene margine – ponajprije ksenofobija i konzervativizam. Njihova veza nailazi na brojne predrasude i pritiske: susjedi, Emmine kolegice, njezino dvoje odrasle djece, pa i vlasnik lokalne trgovine, svi postaju hladni i neprijateljski raspoloženi. Alijevo podrijetlo i njegov socijalni status 'gastarbajtera' te činjenica da je Emmi 20 godina starija, izvlače na vidjelo njihove uskogrudne društvene stavove.

Dramatičar Milan Marković Matthis u svojoj se adaptaciji usredotočio na odnos onoga što definira svijet u kojem živimo - onoga što nazivamo (društvenom) stvarnošću - i pojedinca, istodobno nastojeći naglasiti važnost ljubavi, koja se u ovome komadu otkriva kao nešto što nas kao ljude temeljno obilježava.

U prvome dijelu redatelj Horvat drži se fabule filma, faktografski - preko glumaca raspoređenih po gledalištu ili oko njega - vodeći gledatelje od jedne do druge postaje te, do tada uglavnom sretne ljubavne priče. Nakon "radne pauze", tijekom koje su gledatelji zamoljeni da pomognu u razmontiranju gledateljske tribine, u drugome dijelu uvodi se "treće lice" – publika postaje dio predstave.

Na praznu scenu dovlače se scenski rekviziti, gledatelji sjedaju u fotelje, za stolove, na krevet ili na jastuke, ostavljajući glumcima koridore za kretanje. Gledatelji daju realni kontekst priči – društvena stvarnost nahrupljuje sa  svih strana, u potpuno participativnom ostatku predstave gdje se radnja odvija fragmentarno i doslovno među publikom, uključujući i seksualni čin golih ljubavnika na krevetu na kojemu sjede i gledatelji.

Želeći se nekako uklopiti, Emmi postupno zapada u razne konformizme pritom zanemarujući Alija, čime ga otuđuje od sebe. Iako je riječ politički angažiranoj društvenoj kritici, ta je priča ipak melodrama, pa završava (donekle) sretno.

Svi stereotipi s kojima se bavio Fassbinderov slavni filmski komentar netolerantnog njemačkog društva 1970-ih prepoznatljivi su i danas – migrantska kriza, netrpeljivost prema strancima i konzervativizam neuralgične su točke suvremenog europskog društva.

Glumački ansambl, koji su još činili Barbara Žefran, Mitja Lovše, Eva Jesenovec, Borut Doljšak, Damjana Černe, Gregor Podričnik, Tamara Avguštin, Saša Mihelčič i Vojko Zidar, zagrebačka je publika ispratila oduševljenim ovacijama i aplauzom.

Gostovanje predstave "Ali: Strah jede dušu" SNG Drame Ljubljana dio je ciklusa "Europsko kazalište u ZKM-u", u sklopu kojega je u petak 6. prosinca u tome kazalištu gostovala još jedna predstava ljubljanskog SNG-a, "Razgovori o ljubavi" redatelja Jerneja Lorencija.

Treća predstava u ciklusu bit će, 17. prosinca, gostovanje Jugoslavenskog dramskog pozorišta Beograd s komadom "Lorenzaccio" francuskog romantičarskog dramatičara, pjesnika i romanopisca Alfreda de Musseta u režiji Borisa Liješevića. Najavljen kao opasan komad o nemoralu, "Lorenzaccio", napisan 1834., govori o nemoralu koji dolazi s najviših društvenih instanci, o sustavu koji taj nemoral proizvodi, te pojedincu koji se s time nastoji nositi u društvu kojim vladaju korupcija, nepotizam i tiranija.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater