U parku restorana Bukaleta na Štrmcu javnosti je u subotu prezentirana netom tiskana, druga po redu, knjiga rabačkog istraživača Deana Škopca Patocana o prezimenu Černjul/Cergnul, čiji naslov "Černjul/Cergnul" u biti donosi sve varijante pisanja toga prezimena.

Monografiju je predstavio pisac predgovora, povjesničar prof. dr. sc. Slaven Bertoša sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, istaknuvši da se radi o zanimljivoj temi koja se odnosi na često i na poluotoku poznato prezime Černjul/Cergnul. Proučivši opsežnu građu, pohranjenu u najvažnijoj ustanovi toga tipa u Istri, Državnom arhivu u Pazinu, autor je iz nje transkribirao zapise u kojima je zabilježeno navedeno prezime, čitateljima predočivši niz interesantnih dokumenata. Podatke je izvukao iz labinskih matičnih, notarskih i posjedničkih knjiga za razdoblje od XVI. do XVIII. stoljeća.

Brojne analize

Bertoša je istaknuo da knjiga predstavlja važan temelj za dodatna multidisciplinarna istraživanja jer se navedenu građu, osim s povijesnog, može analizirati i s pravnog, gospodarskog, jezikoslovnog i kulturološkog stajališta.

Kao dugogodišnji istraživač povijesne građe, a svakako i njezin dobar poznavatelj, Bertoša se osvrnuo i na bilježenje prezimena u arhivskim dokumentima te kompleksno određivanje njihovog podrijetla i provenijencije. Na primjeru Istre spomenuo je koja su prezimena u prošlosti bila najčešća u pojedinim naseljima, ukratko usporedivši nekadašnje stanje s današnjim.

Ujedno je konstatirao činjenicu da su areali prostiranja pojedinih prezimena danas svakako puno širi te da su u mnogim slučajevima pojedina prezimena potpuno iščeznula, ali su i nerijetko mnogobrojnija u krajevima u koje su se ljudi iselili nego na nekadašnjem matičnom području.

Govorio je i o našim enciklopedijskim izdanjima u kojima se o prezimenima u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Istri, mogu saznati detaljni podaci po mjestima.

Novije monografije

Spomenuo je i novije istarske monografije o pojedinim naseljima u kojima također o tome ima dosta podataka.

Uz istarske, ponajviše labinske, znatiželjnike koji se zanimaju za povijesne teme, knjiga Deana Škopca Patocana svoje će čitatelje zasigurno naći i među našim iseljenicima. Upravo radi njih autor je u nju uvrstio prijevode pojedinih odlomaka iz građe na nekoliko stranih jezika (talijanskom, engleskom, francuskom i španjolskom).

U završnoj je riječi profesor Bertoša autora pohvalio da se, iako nije profesionalni povjesničar, prihvatio prilično teškog i zahtjevnog čitanja te transkribiranja digitalizirane arhivske građe, istaknuvši da njegov rad prati već više godina te da je bio recenzent i pisac predgovora i njegove prve knjige.

U svojem je obraćanju nazočnima Dean Škopac Patocan kazao da iako navedeno prezime osobno ne nosi, od roda Černjula djelomice potječe pa je zato želio, na određeni način, nastaviti proučavati povijesne materijale o svojoj obitelji.

Veliku je zahvalu uputio mnogobrojnim pomagačima, a posebice labinskom povjesničaru, profesoru Tulliju Voranu. Prema vlastitom priznanju, za staru se građu i podatke o svojoj obitelji počeo zanimati prije tridesetak godina, a u novije vrijeme počeo je prikupljati podatke s interneta i s društvenih mreža.

Povezane vijesti

• Obiteljsko gnijezdo mladi u Hrvatskoj napuštaju u dobi 32 godine
• Hrvatsku svrstalo među zemlje s visokim blagostanjem. Vjerujete li?
• Britanski stručnjaci upozoravaju: Jogurti sadrže više šećera od gaziranih pića