(Hina/EPA)
Ravnateljica zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) Snježana Pintarić rekla je, uoči međunarodne konferencije "Bijenale suvremene umjetnosti - iskustva i mogućnosti", kako bi jedan takav bijenale zasigurno pomogao vidljivosti MSU-a i Zagreba na međunarodnoj sceni.
"MSU već 66 godina promovira suvremenu umjetnost na lokalnoj i međunarodnoj sceni, imamo potencijala, kustose i prostor za bijenale, koji su važni i za turističku promociju određenog grada i lokalne scene", istaknula je Pintarić za Hinu, najavivši konferenciju koja će u srijedu i četvrtak na Facebook stranici Muzeja okupiti niz stručnjaka.
Pintarić kaže kako sva ostala umjetnička područja, od glazbe i kazališta do filma i plesa već dugo imaju svoje bijenalne manifestacije, no ne i područje vizualnih likovnih umjetnosti. "Vjerujemo da bi tu u narednom razdoblju, kada se stvari stabiliziraju i kada prevladamo krizu uzrokovanu pandemijom, moglo pronaći prostora i načina da se jedan takav bijenale organizira i u Zagrebu", ocijenila je.
Po njezinim riječima, ta se međunarodna konferencija organizira proteklih godinu i pol i sada je prilagođena novim okolnostima, a zamišljena je kao početni razgovor o budućem bijenalu, uz razmjenu iskustava s kustosima, direktorima muzeja, selektorima i osnivačima različitih bijenala.
Na otvorenju konferencije umjetnik Igor Grubić predstavit će svoj video performans "Untitled (an artist, a curator, a museum)", posvećen hrvatskom umjetniku Mladenu Stilinoviću.
Nakon toga slijede predavanja, počevši od Hanrua Houa, autora i kustosa iz Rima, Pariza i San Francisca koji će u svom predavanju "Što još mogu bijenali?" govoriti o tome kako bijenali mogu pružiti dugoročnije alternative u proizvodnji i predstavljanju umjetnosti, u odnosu na mainstream, u kojem sve više dominiraju tržišne sile.
Kritičarka i kustosica iz Istanbula, Beral Madra osvrnut će se na vizualne umjetnosti i bijenale u eri "post-istine" u tom dijelu svijeta, dok će o radikalnim promjenama ljubljanskog Bijenala grafičke umjetnosti govoriti njegova voditeljica Nevenka Šivavec.
Iz Beograda se javlja Zorana Đaković Minniti koja će predstaviti Oktobarski salon, više od 50 godina dugu manifestaciju, međunarodnu tematsku i kuriranu izložbu bijenalnog karaktera.
Jedan od istaknutih sudionika je i Thierry Raspail, osnivač i ravnatelj Muzeja suvremene umjetnosti (MAC) i Bijenala u Lyonu, danas neovisni kustos, koji će otkriti specifičnost te ugledne manifestacije.
Zadnje izlaganje u srijedu imat će Syrago Tsiara, osnivačica Solunskog bijenala i ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti MOMus, na temu "Refleksije o svijetu: 7. Solunski bijenale suvremene umjetnosti".
Od otpora prema državi do subverzije humora
Za četvrtak, 10. prosinca, najavljeno je izlaganje Katerine Gregos "Zašto, kako i za koga do bijenala?", na primjeru Prvog bijenala u Rigi koji je kurirala, a tu je i Rainald Schumacher, neovisni kustos i ravnatelj Office for Art u Berlinu koji će govoriti o Prvim umjetničkim susretima u Temišvaru i tome "koja pitanja postaviti da se nađe pravi odgovor".
Hajnalka Somogyi, kustosica iz Budimpešte predstavit će tamošnji OFF-bijenale koji je inicirala, danas je najveće neovisno događanje suvremene umjetnosti u Mađarskoj, koji bojkotira državnu javnu infrastrukturu i nastoji ojačati demokratske strukture..
Sve o jednom neobičnom bijenalu - Bijenalu humora i satire u umjetnosti u Gabrovu, otkrit će Margarita Dorovska, ravnateljica Muzeja humora i satire koji ga organizira, u svom predavanju "Ne tako ozbiljan bijenale: subverzivna snaga humora".
Taj bijenale, pokrenut 1973. kada je Bugarska bila dio istočnog bloka, odsječena od globalne umjetničke scene je, podrivajući ustaljeni kulturni protokol, postao mjesto susreta umjetnika s Istoka i Zapada te omogućio prostor za kritiku.
Konferencija završava izlaganjem "Urgentno bijenale – život i smrt utopijskog projekta" Evelyne Jouanno, kustosice koja je prije 15 godina osnovala putujući umjetnički i društveni projekt Krizni bijenale, u suradnji s međunarodnim zajednicama umjetnika, kulturnim institucijama i nevladinim organizacijama za ljudska prava, a nastao kao reakcija na humanitarnu i društvenu krizu u Čečeniji.
Konferencija će se moći pratiti putem streaminga na Facebook stranici MSU, na engleskom jeziku. Koordinatorica programa je Radmila Iva Janković, viša kustosica MSU-a.