Godine 1910. otočje je imalo 287 stanovnika, školu, poštanski ured i liječnika, a broj posjeta gostiju stalno je rastao. Kupelwieser je svojim pothvatom omogućio i zapošljavanje velikog broja radnika iz okolice. Nakon propasti Monarhije i talijanskog zaposjedanja Istre 1918., otišao je u Austriju, gdje je 1919. preminuo. Kupelwieser je začetnik sustavnog razvoja turizma u južnoj Istri

Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije pulskog Sveučilišta organiziraju Međunarodni znanstveni skup posvećen Paulu Kupelwieseru (Brijuni, Pula, 11. – 12. listopada 2019.).

Dvodnevni skup

U povodu 100. obljetnice smrti Paula Kupelwiesera (Beč, 1. veljače 1843. – 20. ožujka 1919.), poduzetnika i vizionara, začetnika sustavnog razvoja turizma u južnoj Istri, Sveučilišna knjižnica i Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, uz potporu Grada Pule i Austrijskog kulturnog foruma iz Zagreba, priredit će Međunarodni znanstveni skup posvećen ovom tvorcu modernog i mondenog ljetovališta na Brijunskom otočju.

Skup će se održati 12. listopada 2019. u Sveučilišnoj knjižnici u Puli (Herkulov prolaz 1), nakon otvorenja skupa na Brijunima 11. listopada (poslijepodne). Austrijski industrijalac, stručnjak na području metalurgije, poduzetnik i vizionar Paul Kupelwieser kupio je 1893. godine malarično i gotovo nenastanjeno Brijunsko otočje te je tijekom sljedećih dvadesetak godina uložio veliki trud i znatan dio svog imetka (stečenog dugogodišnjim radom na mjestu direktora čeličane u Vitkovicama) u razvitak otočja: pošumljavanje, izgradnju vodovoda, dovođenje električne energije, izgradnju hotela, otvaranje zoološkoga vrta, proizvodnju vina i dr.

Preuredio je otočje u elitno odmaralište pripadnika visokih društvenih slojeva. Godine 1900. pozvao je njemačkog bakteriologa Roberta Kocha radi suzbijanja malarije, što je ovaj prihvatio te je od 1901. do 1903. godine s trojicom svojih znanstvenika uspio iskorijeniti malariju na Brijunima i u okolici.

Baština i turizam

Godine 1910. otočje je imalo 287 stanovnika, školu, poštanski ured i liječnika, a broj posjeta gostiju stalno je rastao. Kupelwieser je svojim pothvatom omogućio i zapošljavanje velikog broja radnika iz okolice. Nakon propasti Monarhije i talijanskog zaposjedanja Istre 1918., otišao je u Austriju, gdje je 1919. preminuo. Kupelwieser je začetnik sustavnog razvoja turizma u južnoj Istri koji i danas može biti uzor u povezivanju istraživanja i predstavljanja, odnosno očuvanja kulturne i prirodne baštine s turizmom.

Teme skupa vezane su za Brijune i okolicu u Kupelwieserovo vrijeme, kao i uz potencijale razvoja kulturnog turizma na Brijunima.

Predsjednik organizacijskog odbora je dr. sc. Bruno Dobrić, voditelj Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Povezane vijesti

• Glazba dopire tamo gdje riječi ne mogu
• Privatizacija donijela nove investicije
• Brijune vole izletnici, jahtaši i domaći gosti