ZAGREB

Panel diskusije "MEDIA: prilike i izazovi malih zemalja"

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

Pod nazivom "MEDIA: prilike i izazovi malih zemalja" u petak se u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, u organizaciji Hrvatskog Ureda MEDIA, održavaju panel diskusije o posebnim izazovima zemalja niskog produkcijskog kapaciteta, kojima pripada i Hrvatska.

Dok 'velike' zemlje uzimaju 'veći dio kolača' iz europskog Programa Kreativna Europa 2014. – 2020., tzv. male zemlje malog jezika i malog teritorija moraju pronaći nove načine da se istaknu i da upozore na svoj nepovoljan položaj, što je i tema triju panel diskusija kojima Ured MEDIA počinje niz događanja u posljednjoj godini tog programa.

Prva razmatra važnost kulturne raznolikosti u okviru Potprograma MEDIA, s obzirom na pitanje jednakog pristupa potencijalnih prijavitelja svim pozivima Programa, transparentnosti rezultata te vidljivosti i prepoznatljivosti europskog filma, druga se bavi pojedinačnim i skupnim projektima, a treća sagledava jesu li za filmove 'malih' zemalja važniji festivali ili distribucija.

Hrvatska povukla oko 4,3 milijuna eura

"Hrvatski korisnici su u razdoblju od 2014. do 2019. iz europskog fonda uspjeli osigurati oko 4,3 milijuna eura, a u prošloj godini više od 805 tisuća eura, što je drugi po važnosti hrvatski rezultat", rekla je Martina Petrović, voditeljica DKE ? Ureda MEDIA Hrvatske.

Podsjetila je kako je Hrvatska, među ostalim, uspjela dobiti novac za razvoj tri filma, producentska kuća Kinorama je za razvoj tri filma u okviru kategorije skupnih projekata, a dva festivala i dalje imaju potporu MEDIA-e, Animafest Zagreb i Zagreb Film Festival.

"2020. je zadnja godina šestogodišnjeg programa i u tijeku su pregovori za usvajanjem višeg godišnjeg budžeta različitih programa Europske unije, među njima i Kreativne Europe  za razdoblje od 2021. do 2027., no još čekamo da Europski parlament to zaista i odobri", napomenula je.

Petrović ističe kako je i ovo događanje bitno u kontekstu kulturne raznolikosti, jer MEDIA ima 39 zemalja članica, velika je konkurencija i treba vidjeti kako osnažiti vrijednost i kulturnu važnost svake zemlje u kontekstu malih jezika i malih teritorija te daleko manjih javnih izvora financiranja.

Ognian Zlatev, aktualni voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, ocijenio je kako su neki od filmova nastalih u 'malim' zemljama, poput primjerice "Bosonog cara", najbolji europski filmovi u posljednje vrijeme, pa je jasno da se ne bi smjelo suzbijati talente iz tih zemalja, već im dati više prilika.

"U vrijeme kada se događa toliko zanimljivih stvari u svijetu, postavlja se pitanje kako doprijeti do ljudi, osobito mladih. Jedna od većih bitaka koja je pred nama je doći do njih, a audiovizualna industrija jedan je od načina da to postignemo", rekao je.

Christopher Peter Marcich, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, smatra kako je MEDIA primjer jednog od većih europskih uspjeha u posljednjim desetljećima, no istodobno je i krhak zbog niza razloga, među ostalim i zbog toga što još nije pronađen način da se pomogne 'malim' zemljama da pronađu svoje mjesto u medijskom krajoliku Europe.

MEDIA hrvatskim korisnicima od ključnog značaja

Producentica Ankica Jurić Tilić, iz Kinorame, kaže da je neosporno da MEDIA znači puno našoj zemlji osobito, s obzirom na malo izvora financiranja, za razliku od, primjerice, Austrije, koja ima dvadesetak regionalnih te gradske i nacionalne fondove.

Smatra da je MEDIA vrlo važna podrška, osobito u počecima proizvodnje filmskog djela, no za male zemlje je problem kada se nađu u grupi zemalja od kojih su neke izuzetno bogate, primjerice Luksemburga. "Nema optimalne metode da se stvari urede, ali je svaki mali boljitak, svaki korak naprijed sigurno potreban", dodala je.

Kinorama je bila izuzetno uspješna u dosadašnjem povlačenju sredstava. "Imali smo dobre projekte, bili smo uporni, a strateški način razmišljanja koji oni traže već nam je bio u krvotoku", ustvrdila je Jurić Tilić.

Matea Milić, producentica Svjetskog festivala animiranog filma ? Animafesta Zagreb, kaže kako je taj festival već deset godina korisnik sredstava financijske potpore programa MEDIA i to im znači puno više nego festivalima iz velikih zemalja.

"Potpora od 41 tisuću eura iznosi petnaestak posto našeg ukupnog budžeta i za nas je izuzetno važna jer nema načina da novce koje bi eventualno izgubili nadoknadimo ovdje. Ne postoje dodatna javna sredstva kojima možemo pristupiti, a sa sponzorima je svake godine sve teže", naglasila je.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum