Treba pohvaliti činjenicu da je prikazano nešto novo, i izvan ljetne sezone prepune raznih događanja, u ranu jesen, da su uključeni pripadnici raznih generacija koji su zasigurno mogli puno naučiti od vrsnih umjetnika, te da su svi oni zajedno stvarali

Natrag prirodi. Slijedeći Rousseauov imperativ Matija Ferlin postavio je novi projekt i predstavu "Ono mjesto koje nastaje" upravo usred savičentske šume. Riječ je o projektu realiziranom zajedno s lokalnom zajednicom u sklopu puno šireg projekta naslovljenog "Nevidljiva Savičenta".

Mjesto radnje: šuma nedaleko od Savičente/Svetvinčenta. Vrijeme radnje: petak u poslijepodnevnim satima. Protagonisti: koreograf i plesač Matija Ferlin u suradnji s vokalisticom i autoricom Melitom Lovričević, plesačima Petrom Chelfi, Robertom Milevoj, Pravdanom Devlahovićem i Tomislavom Fellerom te u zajedništvu s mještankama i mještanima šireg savičentskog područja.

Plesno, vokalno, šumski

Cilj projekta: prevođenje tradicije u suvremenu kulturu. I nije to zasigurno bilo lako provesti u djelo. Ferlin se ovdje pokazao i kao vrstan mentor, bilo je tu i djece i trebalo je realizirati ideju pretvaranja lokaliteta Pineta u pozornicu, koordinirati djecu, plesače u sastavu ove scenske igre. Plesno-vokalno-scenske igre s elementima neverbalnog kazališta. Sve se to održalo na način da je Ferlin tijekom protekla dva tjedna kroz svakodnevne probe upoznao mlade plesne izvođače s vlastitom koreografskom izvedbenom praksom, dok je Lovričević s izvođačicama zrelije generacije radila na njihovu izražavanju kroz glas, tretirajući ga kao instrument.

Dakako, budući da nisu svi izvođači od ranije imali istu razinu pripremljenosti, nije sve to bilo lako ukomponirati, ali svakako je hvalevrijedna ideja odabira jednog posve novog lokaliteta te metoda rada afirmiranih plesača i umjetnika s amaterima, početnicima i djecom.

Nastavno na radionicu plesa i pokreta održanu u svibnju, "S kolina na kolino", Ferlin širi fokus s istraživanja zajedništva i prisutnosti u obiteljskim odnosima na one međuljudske i međuprostorne te svakodnevnim izlaskom iz fizičkog mjesta Mediteranskog plesnog centra u neposredni okoliš Svetvinčenta, stvara slojevite odnose svih sudionika prema novom mjestu koje nastaje.

Ferlinov umjetnički rukopis

Budući da je bilo uključeno toliko djece, možda je predstava po šumi mogla biti razigranija, živahnija, da glavni protagonisti u pravom smislu riječi budu upravo najmlađi, no cijeli je koncept slijedio Ferlinov već klasičan i dobro prepoznatljiv umjetnički rukopis gdje se narativno plesno tkivo dade višestruko iščitavati i interpretirati.

Djeca su tu važna komponenta, ali po ritmici, intertekstualnoj komponenti i samom pristupu, teži se umjetničkoj formi bez obzira na dob protagonista, a i nečemu eksperimentalnome.

Treba pohvaliti činjenicu da je prikazano nešto novo, i izvan ljetne sezone prepune raznih događanja, u ranu jesen, da su uključeni pripadnici raznih generacija koji su zasigurno mogli puno naučiti od vrsnih umjetnika, te da su svi oni zajedno stvarali.

Ako ova izvedba bude pretvorena u pravu predstavu koja će se opetovano izvoditi, zasigurno će svi sudionici biti sve bolji i bolji i dobro će im doći još malo zajedničkog vježbanja, i da bi se (raz)otkrili mladi talenti među sudionicima.

Sugestivnost predstavi prije svega daje šumski ambijent, ljepota šume i njezina posebnost, gdje se potom nižu umjetničke slike.

Na koncu, sve priče, bajke, mitovi, tradicija, sve je to na neki način vezan uz i za šumu.

"Ono mjesto koje nastaje" zajednički su gradili mladi plesači Marta Bastijanić, Nenad Đokić, Noah Cvijanović, Zora Cvijanović, Pio Ferlin, Ema Laković, Matija Nadenić, Benedikt Rakitovac, te zborašice Branka Bilić, Nada Bilić, Ada Bulešić, Ondina Sirotić, Aliče Čikada, Marija Ferlin, Kristina Jurman Ferlin, Enriketa Pustijanac i Rina Žagrić.

Matija Ferlin nagrađivani je koreograf, izvođač i redatelj iz Svetvinčenta. Diplomirao je na Školi za Novi Plesni Razvoj (School for New Dance Development) u Amsterdamu. Nakon razdoblja rada u Berlinu, vraća se kući i svoje autorsko djelovanje posvećuje istraživanju i reartikulaciji različitih koncepata izvedbene umjetnosti te drugih medija kao što su kratki film, video i izložbe.

Kao autor i izvođač gostovao je diljem Europe i Amerike na renomiranim festivalima.

Melita Lovričević je vokalistica, autorica, glazbena pedagoginja i muzikoterapeutkinja. Područja njezina djelovanja sežu od jazz, fusion, etno, crossover, do konceptualne i elektronske glazbe. Ispreplićući medije i žanrove, gradi vlastiti zvuk.

Mediteranski plesni centar, u sklopu dvogodišnjeg projekta "Nevidljiva Savičenta – prevođenje tradicije u suvremenu kulturu" organizira projekte, radionice te predstave u području suvremenog plesa i pokreta.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.