U spomen na velikana hrvatskoga pjesništva Tina Ujevića u utorak navečer je u Društvu hrvatskih književnika (DHK) održan okrugli stol "Vrgorac Tinu Ujeviću" gdje je predstavljen projekt budućega stalnog postava interpretacijskoga centra Tin Ujević kojemu je cilj predstaviti širinu njegove osobe.   

Augustin Tin Ujević umro je u Zagrebu na današnji dan prije 64 godine i njemu u spomen zajedničkim snagama okrugli stol organizirali su  Društvo prijatelja Vrgorca - Zagreb, DHK i Centar za kulturu i baštinu Grada Vrgorca. 

Od reducirane slike poznatoga boema prema širini osobe neponovljivoga Tina  

Izvanredna profesorica na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marina Protrka Štimec nije samo vrsna poznavateljica opusa toga pjesnika koji je, suglasni su mnogi, najveći hrvatski pjesnik, već i autorica kompleksne integralne sheme interpretacijskoga centra Tin Ujević.

Smatra kako zadaća budućega centra nije samo revitalizacija prostora već prvenstveno promjena u javnosti raširene reducirane slike o pjesniku-boemu Tinu Ujeviću. Jer, objasnila je, dok je na neki način Ujevićeva popularnost pozitivna i mnogi znaju napamet neke od njegovih pjesama, s druge strane to je ozbiljno reducirana slika toga kanonskoga pisca izvan svih okvira kojega je odlikovao i znanstveni um te predanost poslu.

Podsjetila je kako su kratko nakon Ujevićeve smrti objavljena njegova sabrana djela u 17 tomova, a iza njega je ostalo devet punih kutija ostavštine koja potvrđuje kako je Ujević bio sposoban, pažljiv i pedantan čovjek, poliglot koji je prevodio s brojnih jezika.

Boem s razlogom predan stjecanju znanja

Po riječima predsjednik DHK Đure Vidmarovića, Ujević je bio boem s razlogom, predan stjecanju znanja, a boemština ga je štitila od "političkih strelica" kojima je bio česta meta. Podsjetio je na jednu od tih "strelica" kada je Ujeviću 1945. u komunističkoj Jugoslaviji na pet godina bilo zabranjeno javno djelovanje i kada je preživljavao zahvaljujući prevođenju s desetak stranih jezika koje je poznavao i tako je, kako je rekao Vidmarović, "očuvao poštenje prema poeziji i božici Estetici".

Učenje i Bogom dani talent po Vidmaroviću su ono što se najkraće može reći za pjesnika Tina Ujevića koji je, spomenuo je, jedini među pjesnicima kojega se naziva samo imenom.

Podsjetio je da je DHK još 1980 . osnovao Nagradu "Tin Ujević" koja je najprestižnija u hrvatskom pjesništvu. Do 1993. nagrada se dodjeljivala u Zagrebu, a od 1993. u Ujevićevu rodnom Vrgorcu, na dan njegova rođenja - 5. srpnja na vrgoračkoj manifestaciji "S Tinom u Vrgorcu".

Prvi okrugli stol koji želi postati tradicija   

Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić nada se da će ovaj prvi okrugli stol održan u gradu Ujevićeve smrti, postati tradicionalan i tako pridonijeti boljemu poznavanju toga velikog pjesnika.

Pranić je posvjedočio kako je prihvatio kritičku primjedbu predsjednika DHK Đure Vidmarovića da dodjelu tako prestižne nagrade treba podići na višu razinu pa je tako i prihvaćena ideja da u rodnoj Ujevićevoj kući - jednoj od vrgoračkih kula bude stalni postav interpretacijskoga centra Tin Ujević.

I dok smo bili spremni da za naš projekt apliciramo na europske fondove, današnji razgovori u Ministarstvu kulture ostavljaju realnu nadu da bi se taj projekt mogao financirati iz nacionalnih izvora, dodao je.

U prezentaciji pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom Ivan Alduk rekao je kako su zahtjevi koji su konzervatori postavili autorima projekta stalnoga postava interpretacijskoga centra Tin Ujević u Vrgorcu dizajneru Damiru Gamulinu i Antunu Sevšeku bili malobrojni - prvi je da kula mora izvana i ostati kula te da originalno drveno krovište mora ostati vidljivo.

Alduk je svjestan da autorski dvojac ima pak vrlo zahtjevu zadaću - kako Tina 'zatvoriti u kulu' bez obzira na to što se u njoj rodio, što je u prezentaciji potvrdio i Damir Gamulin govoreći o kompleksnosti projekta. Jer, podsjetio je, Tin koji je za sebe rekao da je "matematičar među pjesnicima", traži koncepciju koja će biti oblikovana od njegovih misli i stajališta među kojima je i ono da nije važna pjesnikova biografija i njegov život već njegovo djelo.

Istodobno, Gamulin je svjestan je i da je pred njima i izazov kako mladu publiku, koja rijetko ima potrebnu koncentraciju za takvu vrst sadržaja, učiti bez dociranja.

Organizatori okrugloga stola nadaju se pak da bi projekt mogao biti završen za nekoliko godina i da će zaista biti nacionalni projekt. Projekt podupire i poznati hrvatski znanstvenik Dragan Primorac koji je siguran kako pitanje izvrsnosti, koja je Ujevićeva odlika, nikada nije pitanje slučajnosti već odabira.

Povezane vijesti

• Priča o Antoniji Cenidi je, vrlo vjerojatno, izmišljena
• Istra se po brojnosti događaja može usporediti sa Zagrebom
• Ako na crnca gledaš kao na gorilu, to govori o tvom kretenizmu, a ne o crncu!