Na Maloj sceni Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula u četvrtak je održana hrvatska pretpremijera opere Antonia Smareglie "Caccia lontana" (Daleki lov), kao plod suradnje pulskog i varaždinskog kazališta. Riječ je o prvoj Smareglinoj operi, njegovom diplomskom radu, kraćoj formi koju su glazbeni kritičari definirali glazbenim draguljem.

Dama i paž

Dvije izvođačice i klavirska pratnja čine bit te opere, gdje Madonnu Bellu tumači Jelena Štefanić, sopranistica, a Fiordaliso mezzosopranistica Sofija Cingula. Opera je nastala na temelju melodramatskog prizora Giovannija Pozze i predstavlja cjelovito i skladno glazbeno-scensko djelo. Glazbena pratnja je povjerena Stjepanu Vugeru, ujedno i dirigentu. U toj kraćoj formi, već se javljaju glazbeni motivi i stilemi koji su odredili Smareglino kasnije, zrelo stvaralaštvo.

Tijekom 13. stoljeća, u jednoj dvorani grofovskoga dvora Madonna Bella sjedi pored balkona, a blizu nje je paž Fiordaliso. Plemenita dama shvaća da je paž tužan zbog ljubavi te traži da joj se ispovijeda. On joj veli da je zaljubljen u veliku damu čiji je paž te da zna kako to nema smisla jer nije nje dostojan. Potom, on se okreće, te vidi damu iza sebe, shvaćajući da je to ljubav koju su jedan i drugi čekali.

Paolo Petronio, koji je pisao svojevrsnu Smareglinu biografiju, istaknuo je da tu ima donekle sličnosti i sa scenom između paža i kraljice u operi "Stara pesam", Viktora Parme.

Talijanskoj premijeri Smaregline opere 10. kolovoza 1875. godine je prisustvovao kritičar Filippo Filippi, koje je u ono doba bio poznato ime te koji je podržavao nove ideje simfonijske glazbe. On je smatrao da je u toj skladbi, a posebice u orkestralnom preludiju, bio vidljiv utjecaj Mendelssohna. Djelo je nastalo pod mentorstvom Franca Faccija.

- I ta tvrdnja ima svoju logiku, mladi je Smareglia tražio svoj put, kao uostalom i svi debitanti slijedom nekih modela (a glavni je model bio Beethoven). No, Smareglia je tijekom svojega stvaralaštva pokazao slabu korelaciju s Mendelssohnom, budući da je njegov put bio usmjeren na relaciji Beethoven-Wagner, a bio je to i neizbježan utjecaj Carla Marie von Webera. Zato je logičnije pomisliti kako je to djelo na neki način bliže Weberu, koji je i anticipirao Mendelssohna, zapisao je Paolo Petronio u svojoj knjizi o Smaregli.

Strastveni pristup

Smareglia ovdje pokazuje s(p)retne harmonijska i melodijska rješenja, a svi su kritičari istaknuli da djelo se uzdiže od prosjeka i već prilikom talijanske premijere rečeno je da obećava.

Dvije su pjevačice pokazale dobre glasovne mogućnosti, odnjegovan glas i strastveni pristup ulogama. Iako je riječ o kraćoj formi, glazbena je linija zahtjevna, što su izvođačice vrlo dobro dočarale.

Antonio Smareglia (Pula, 1854. – Grado kraj Trsta, 1929), iako nije imao lak životni put, ostavio je značajna djela koja sada doživljavaju svojevrsnu renesansu.

Redatelj je Ozren Prohić, scenograf Žorž Draušnik, kostimografkinja Mirjana Zagorec, suradnik za scenski pokret Zrinka Lukčec Kiko, a oblikovatelj rasvjete Elvis Butković.        Prije samoga početka opere, kao uvod prikazan je kratki dokumentarni film "Antonio Smareglia" čija je scenaristica Dina Puhovski. Produkciju i režiju filma potpisuju Droolia UFO (Dražen Krešić i Julia Klier).

Asistent kostimografkinje je Mladen Jarneić Grof Erdödy, koji je kreirao kostime u radionici HNK-a u Varaždinu. (Vanesa BEGIĆ)

Povezane vijesti

• Znanstveni skup i opera "La Falena"
• Posveta slavnom istarskom skladatelju
• Danas bi Smareglia bio konceptualno moderan i dobro prihvaćen