Objavljena knjiga Ede Pivčevića "Slike iz pamćenja"

(Hina/EPA)

Memoarsku knjigu hrvatskoga filozofa Ede Pivčevića "Slike iz pamćenja", koju je priredio Stipe Kutleša, objavila je u svojoj biblioteci Notes Matica hrvatska.

Priređivač knjige Stipe Kutleša ističe kako je Pivčevićev cilj bio pružiti sliku jednog tegobnog vremena u našoj novijoj povijesti kroz prizmu individualne sudbine njezina autora te ocjenjuje kako dokumenti objavljeni u knjizi govore sami za sebe.

Književni povjesničar Tihomil Maštrović napominje kako Pivčević u svojim dubokim introspekcijama potanko analizira svoje postupke, posljedice pojedinih situacija kao sve ono mnoštvo vlastitih asocijacija, motiva i želja.

U svojim prisjećanjima, naglašava, on donosi niz različitih likova iz svih društvenih redova i staleža, njihove međusobne odnose, intrige, sklonosti, njihove ukuse i poglede, u širokoj satiričnoj panorami, svojevrsnom presjeku društvene, političke i nacionalne povijesti trideset izuzetno burnih godina sredine 20. stoljeća.

Maštrović smatra da Pivčevićeva knjiga, uz svoja esejistička određenja memoarske proze, pisca potvrđuje kao vrsna književnika. Knjiga sadrži i važnu dokumentiranu odrednicu, vjerno svjedočanstvo u kontekstu nacionalne povijesti te jednu individualnu "sliku iz kolektivnog pamćenja" koja postaje trajno živa time što je napisana i objavljena, ističe Maštrović.

"Slike iz pamćenja napisane su da se ne zaborave", piše Maštrović i dodaje kako je iskustvo autora i iskustvo njegova naroda te svakako i iskustvo svijeta.

U njegovim "slikama iz pamćenja", naglašava, lako je pronaći duh naroda i sliku vremena, vremena uz koje vezujemo i mnoga loša iskustva.

Uostalom, narod koji nema svojih slika iz pamćenja, koji dakle ne pamti povijest, osuđen je na njezino ponavljanje, a ne na bolju i sretniju budućnost, ustvrdio je Maštrović.

Hrvatski i britanski filozof Edo Pivčević rođen je 1931. u Omišu. Više od trideset godina predavao je na Sveučilištu u Bristolu, a kao gost profesor boravio je u Hrvatskoj, Njemačkoj, SAD i Kini. Uz filozofska, objavljuje i dramska djela. Piše i objavljuje na engleskom, njemačkom i hrvatskom jeziku, a djela su mu prevedena i na kineski i korejski jezik. Glavni napori njegova filozofskoga rada usmjereni su prema sjedinjenju elemenata analitičke i fenomenološke metode filozofiranja u jednoj sistematskoj strukturalističkoj teoriji zbilje.