Knjigu povjesničara Domagoja Kneževića "Hrvatska demokratska zajednica od osnivanja do raskida s Jugoslavijom" u kojoj analizira osnivanje te stranke, početak procesa demokratizacije i nastanak neovisne hrvatske države, objavio je Hrvatski institut za povijest.

Knežević u obimnoj knjizi (616 str.) kroz 12 poglavlja detaljno analizira doba raspada komunističke Jugoslavije, početak demokratizacije u Hrvatskoj kada je došlo do pojave inicijative za osnivanje HDZ-a, okolnosti osnivanja stranke i lokalnih stranačkih organizacija u Hrvatskoj i BiH i iseljeništvu. Također, šire analizira izborni proces u Hrvatskoj i BiH te najznačajnije karakteristike stranačke politike prije i nakon izbora 1990. godine.

Predstavljena su i politička zbivanja koja su dovela do odluke Sabora RH o raskidu državnopravnih veza s bivšom Jugoslavijom pri čemu je posebno analizirana uloga predsjednika dr. Franje Tuđmana i same stranke.

Knežević napominje da se knjiga, među inim, temelji na dokumentima iz osobne pismohrane jednog od osnivača HDZ-a Vladimira Šeksa koju je predao u Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, osobne pismohrane Ante Belje, dokumentima Službe državne sigurnosti Republičkog sekretarijata za unutarnje poslove Socijalističke Republike Hrvatske te izabranih dokumenata predsjednika Tuđmana nastalih tijekom njegovih predsjedničkih mandata.

Podsjećajući na političke prilike u vrijeme početka demokratizacije u Hrvatskoj, autor analizira i tajni sastanak jednog šireg opozicijskog kruga na Plešivici koji je održan 19. siječnja 1989. i na kojem je postignut dogovor o pokretanju rada Inicijativnog kruga za osnivanje demokratskog udruženja, a Tuđman je izabran za prvog predsjednika.

"Prema svemu sudeći, izbor je pao na Tuđmana upravo zbog njegove biografije, ali je ipak izabran tek nakon što je tu funkciju odbio Marko Veselica, još jedan karizmatični hrvatski politički disident. Međutim, treba naglasiti da na plešivičkom sastanku nije bio osnovan HDZ kako se to često zna tvrditi u javnosti. Pokrenuta inicijativa za osnivanje demokratskog udruženja dobila je vrlo brzo i svoje ime, jer je prihvaćen prijedlog da se nazove Hrvatska demokratska zajednica", navodi. Dodaje i kako je novi značajni korak prema oživotvorenju njezina rada bio 28. veljače 1989. kada je Tuđman na tribini u Društvu književnika Hrvatske javno predstavio svoj Programski Prednacrt i pokretanje rada Inicijativnog kruga HDZ-a.

Knežević u knjizi prikazuje i napade tadašnjih komunističkih vlasti i kontroliranih medija na njezine organizatore, ali i podvajanja unutar Inicijativnog kruga HDZ-a jer je dio članstva bio nezadovoljan Tuđmanovim vodstvom. Uz to, prikazuje i sukob Tuđmana i njegovih suradnika s članovima Veseličine frakcije oko legitimnosti osnivanja HDZ-a 17. lipnja 1989. u prostorijama tadašnjeg nogometnog kluba "Borac" nedaleko od Jaruna (kasnije NK Jarun).

Također, podrobno analizira HDZ-ovu pobjedu na prvim višestranačkim izborima 1990. godine, proces donošenja prvog demokratskog Ustava, neuspjele pregovore o budućnosti Jugoslavije, početak otvorene agresije JNA, Srbije, Crne Gore i pobunjenih Srba te konačni raskid s Jugoslavijom.

Knežević smatra kako je HDZ ostvario niz točaka iz svog pobjedničkog programa unatoč teškim društvenim i političkim uvjetima uzrokovanim srpskom pobunom te potom udruženom agresijom srpskih pobunjenika, JNA i Srbije. "No, vrhunac politike HDZ-a bila je nesumnjivo odluka hrvatskog Sabora o raskidu veza s Jugoslavijom te uspostavi suverene i neovisne Republike Hrvatske, koja je na kraju ipak morala biti obranjena i vojnim putem", ističe.

Povezane vijesti

• Život je sačinjen od "Kapi radosti"
• Predstavljena knjiga "Novi testament" tiskana u Urachu 1562. i 1563.
• BOOKtiga: Bogat program za ljubitelje pisane riječi