Knjigu književnoga povjesničara Berislava Majhuta "Na Titonicu: hrvatska dječja književnost u razdoblju socijalističke Jugoslavije" objavila je Hrvatska sveučilišna naklada iz Zagreba.

Nakladnik ističe kako se autor u knjizi bavi percepcijom Ivane Brlić-Mažuranić (Priče iz davnine i Čudnovate zgode šegrta Hlapića) te autorima Ivanom Kušanom (Uzbuna na Zelenom Vrhu, Domaća zadaća, Koko i duhovi, Zagonetni dječak) i Hrvojem Hitrecom (Trilogija o Smogovcima) te hrvatskim društvom od 1945. do 1991.

U taj kontekst stavlja još dva primjera, kojima pokazuje polarnost dječje književnosti i društvenih normi te refleksije o samome sebi: Danka Oblaka s romanom Modri prozori te njegovo mjesto poslije 1991. godine uz novodobne adaptacije Kušanovih dječjih romana.

Ocjenjuje kako knjiga donosi nove spoznaje i interpretacijske perspektive o hrvatskoj dječjoj književnosti druge polovice 20. stoljeća kroz neke od najpoznatijih djela hrvatskih dječjih pisaca i njihove adaptacije u kontekstu povijesnih i ideoloških okolnosti.

Pritom se usmjerava na razdoblje socijalističke Jugoslavije u kojem su neki od najvažnijih dječjih pisaca uspostavljali specifičan odnos prema suvremenoj zbilji i njezinim normama.

Uvriježilo se razmatranje povijesti hrvatske dječje književnosti na periodizaciju iz šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća te na središnji položaj opusa četiriju dječjih pisaca (Filipović, Brlić-Mažuranić, Lovrak i Vitez).

Izostala cijela razdoblja bogata naslovima

Autor upozorava na nepotpunost dosadašnjih povijesnih pregleda zbog izostavljanja naslova namijenjenih dječjem čitatelju objavljenih u prošlosti i na povijesnu prevladanost periodizacije, piše nakladnik i dodaje kako izostaju cijela razdoblja bogata naslovima kakve svaka razvijena povijest dječje književnosti uključuje u svoj korpus, poput ranih namjenskih i religioznih djela te prvih prijevoda pripovjednih djela na hrvatski, koji se javljaju već u 18. stoljeću.

Tijekom socijalističke Jugoslavije prešućuju se autori, naslovi i cijeli književni sustavi, uglavnom iz ideoloških razloga, a Majhut se prihvaća redefiniranja povijesti hrvatske dječje književnosti u skladu s najvišim standardima književne povijesti, tumačeći književne pojave u njihovu kulturnom, povijesnom i ideološkom kontekstu.

Knjiga "Na Titonicu: hrvatska dječja književnost u razdoblju socijalističke Jugoslavije" (181 str.) važan je prilog razumijevanju hrvatske dječje književnosti u razdoblju koje se analizira, naglašava nakladnik i dodaje kako donosi inovativne analitičke postupke te dragocjene uvide u suptilan odnos ideoloških društvenih silnica i autorskih odgovora.

Berislav Majhut rođen je u Zagrebu 1956. Jedan je od utemeljitelja i prvi predsjednik Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti (2010–2018).

Autor je više knjiga, među kojima i knjige "Hrvatski dječji roman do 1945.". Objavio je roman "Neusporediva protiv slučajne sličnosti" te zbirku priča "O nekim teškoćama koje nastaju prilikom olakšanja".

Povezane vijesti

• Objavljena monografija Damira Demonje "Arhitektura franjevačkih crkava u Istri i na otocima Kvarnerskog zaljeva do kraja 16. stoljeća"
• Objavljena zbirka pjesama Vande Babić "Crta na dlanu"
• Objavljena knjiga Berislava Majhuta "Hrvatska dječja književnost okreće list"