Nova Eurokazova premijera u srijedu u MSU-u

(Hina/EPA)

Umjetnička organizacija Eurokaz jesensku sezonu otvara originalnom, raskošnom multimedijalnom predstavom "Gilgameš u godini s 13 Mjeseca" pod vizijom i vodstvom Zlatka Burića Kiće, čija će premijera biti u srijedu, 15. rujna, u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Kako se ističe u najavi, riječ je o izazovnome kazališnom projektu na kojemu je kazališni i filmski umjetnik s danskom adresom Zlatko Burić Kićo okupio autorsku i izvođačku ekipu hrvatskih i danskih umjetnika, zaslužnu za cijeli niz ranijih uspješnica poput "Knjige mrtvih", "Kabareta tamne zvijezde" i "Ljubavnog slučaja F. Pešić".

Osmišljen i postavljen na tragu kreativne nostalgije i osjećajnosti, kao i emancipatorske, nehijerarhijske prakse grupe Kugla glumišta 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća, "Gilgameš u godini s 13 Mjeseca" miješa fragmente epa, stripa, remedijacije filma, ritualnog kazališta i objekte zvučnih instalacija, te s publikom dinamično srasta i ‘putuje’ s obližnje livade, pa preko platoa muzeja do prvoga kata, gdje ostaje do samog njezina kraja.

Predstava prisvaja, premješta i reanimira teme i motive 12 glinenih tabli Epa o Gilgamešu, priklapa priču o eksploataciji stare slavonske hrastovine u pogonima industrijskog poduzeća Samuela Heinricha Gutmanna na pustari Belistje, i osnažuje svoju raspršenost tragedijskim transrodnim bespovratnim lutanjima filma Rainera Wernera Fassbindera u filmu "U godini s 13 Mjeseca".

Tako nemoguća fantazija predstave slijedi tri dijela Fassbinderova scenarija o posljednjih pet dana života u godini s 13 Mjeseca transrodne Elvire koju zaokuplja ideja knjige Simulacron 3 da život nije ništa drugo nego eksperimentalni model za neki drugi život, a njezino tijelo postaje vremenski stroj koji razmjenjuje uloge artikulacije roda - stroj ekologije duha.

Predstava "Gilgameš u godini s 13 Mjeseca" aktualizira ekozofijsku misao proširenog shvaćanja vremena i krajolika u kojima se agregatna stanja preobražavaju u tjelesna a prirodne smrtne pojave, flora i fauna, supostavljaju se žudnji za besmrtnošću. I sve to uz pratnju Gilgamešova orkestra i u spektaklu siromašnih pokretnih slika.

Ulogu Gilgameša, kao i Antona, utjelovljuje Domagoj Janković, dok ostale uglavnom dvostruke glumačke role ostvaruju Zlatko Burić Kićo, Hrvojka Begović, Bernard Tomić Tanja Vrvilo i Damir Bartol Indoš.

Video i scenografska rješenja potpisuje Ivan Marušić Klif, kostime je osmislila Suzana Brezovec, dok su za glazbu zaslužni, te je ujedno i izvode, Peter Ole Jørgensen, Henning Frimann Larsen, Miro Manojlović, Damir Prica Kafka i Dina Puhovski, uz glazbenike iznenađenja Igora Pavlicu, Nevena Jurića Nenčija te Ivana Marincela.