NAJNOVIJE


LJETOPIS Za 70 godina pulskog kazališta

Na Maloj sceni pulske kazališne kuće emotivno predstavljena povijest kazališta


„Ljetopis“ glasio je naziv retrospektivne predstave kojom je na emotivan način obuhvaćeno sedam desetljeća Istarskog narodnog kazališta. U utorak navečer, na Maloj sceni pulske kazališne kuće ovom predstavom u režiji Luke Mihovilovića nazočni su mogli uroniti u tu davnu 1949. godinu, kada je upravo 22. siječnja predstavom "Dundo Maroje" otvoreno Narodno kazalište u Puli.

    Od udruge „Otokar Keršovani“, do sjećanja na Ciscuttija – naime ove godine se obilježava 70. godišnjica Istarskog narodnog kazališta, ali i 140. godišnjica postavljanja kamena temeljica Politeame Ciscutti, sve do triske Mussoliniju koja je odjeknula u povijesti, kroz „Hej Slaveni“ i „Krasna zemljo“, „multikulturalnost“ u Puli kasnih četrdesetih godina prošloga stoljeća – u nešto manje od sat vremena prikazan je emotivni itinerer uspomena na postojanje kazališta u Puli, sa svim usponima i padovima.

    Prikazani su i zabrinuti glumci krajem šezdesetih godina prošloga stoljeća, kada se znalo da se kazalištu ne piše dobro, potom zatvaranje 1971., ponovno otvaranje 1989., a tu je bio i kratki film koji je pokazao kako je kazališna zgrada izgledala prije obnove.

    Glumci Dramskog studija Istarskog narodnog kazališta – njih 14 plus glumica Lara Živolić pod redateljskom palicom Luke Mihovilovića prikazali su uspone i padove pulskoga kazališta s jednoga osobnog gledišta, toplog, emotivnog, gdje teški trenuci krize mogu asocirati i na teške trenutke koje i drugi privredni i kulturni čimbenici proživljavaju.

    Bilo je tu govora i o ponovnom otvorenju kazališta, 5. svibnja 1989, na Dan grada Pule, uz čuvenu glumicu Mariju Crnobori, o nastanku Dramskog studija 1996., o preimenovanju u Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula 2004., a uz riječi da svijet ostaje na mladima.

    Nakon završetka ove predstave, ravnateljica Gordana Jeromela Kaić kazala je je to tek prvo događanje u ovoj jubilarnoj godini. Naime, 5. svibnja bit će 30 godina od početka rada obnovljenog kazališta, 22. kolovoza 140. godišnjica od polaganja kamena temeljca kazališne zgrade, a 4. listopada obljetnice Gradskog kazališta Pula.

    Redatelj predstave Luka Mihovilović kazao je da je predstavom želio obuhvatiti širi segment djelovanja kazališta u Puli, te potom i sve to sažeti, ističući da nije bilo lako sve to srediti jer je dio arhiva izgubljen.

    U publici je bio i Josip Šiklić, posjetitelj koji je 1949. godine kao desetogodišnjak bio gledatelj prve predstave.

Recimo da je u pulskom kazalištu od 1949. do 1971., tijekom 23 sezone, uprizoreno 213 premijernih naslova (199 kazališnih i 14 operetnih) te izvedeno ukupno 2.050 repriza; dakle pulski su glumci igrali 93 predstave godišnje ili u prosjeku svakog četvrtog dana. Nakon odigranih 2.050 predstava, zbog velike dotrajalosti kazališne zgrade, gradske su vlasti 1970. najprije zgradu zatvorile, a 29. travnja 1971. donose rješenje o prestanku rada Istarskoga narodnog kazališta kao ustanove, raspušten je glumački ansambl, a dio tehničkog i administrativnog osoblja nastavio je djelovati u Istarskoj sceni, ustanovi zaduženoj za organizaciju kulturnih manifestacija u Puli i Istri.

Gotovo devetnaest je godina moralo proći da Pula ponovno dobije kazalište. Obnovljeno kazalište svečano je otvoreno 5. svibnja 1989. izvedbom Gotovčeve opere "Ero s onoga svijeta" u izvedbi zagrebačkog HNK-a.

    Prva ravnateljica obnovljenog kazališta bila je Gorka Ostojić Cvajner, potom Davorka Lovrečić, zatim Robert Raponja, Saša Broz te Gordana Jeromela Kaić, aktualna ravnateljica. (V. BEGIĆ/D. MEMEDOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter