Talijanski umjetnik Filippo Berta osmislio je projekt koji se bazira na nemogućem pokušaju prebrojavanja svih oštrica žičanih ograda postavljenih na državnim granicama ne samo Hrvatske i Slovenije, već i Mađarske, Srbije, Makedonije, Grčke, Turske, Koreje, Meksika i SAD-a. Pojekt je kandidirao na natječaj talijanskog ministarstva i za njegovu realizaciju dobio stotinjak tisuća eura

Tisuću, tisuću i jedan, tisuću i dva…, prebrojavao je oštrice žilet žice uz slovensko hrvatsku državnu granicu, i to na književnom standardu, buzetski gradonačelnik Siniša Žulić. Miljar petstu padaset i pet, miljar petstu padaset i šes…, nadovezao se potom na svom slumskom mjesnom govoru Branko Zlatić iz Sluma i time se, s unukom Ružom, uključio u video performans talijanskog umjetnika Filippa Berte u sklopu projekta "One by One" koji se bazira na nemogućem pokušaju prebrojavanja svih oštrica žičanih ograda postavljenih na državnim granicama ne samo Hrvatske, Slovenije, već i Mađarske, Srbije, Makedonije, Grčke, Turske, Koreje, Meksika i SAD-a. Berta, inače predavač na jednom veleučilištu u Modeni, gdje predaje fotografiju i animaciju, projekt je kao umjetnik kandidirao na natječaj resornog talijanskog ministarstva i za njegovu realizaciju dobio stotinjak tisuća eura.

Snimanje u Hrvatskoj započelo je na području Ćićarije, u Slumu i Jelovicama u bespućima istarskog Krasa, gdje je vidljivo koliko je zapravo žilet žica dugačka i može joj se lako pristupiti. Kilometarska žica ima bezbroj malih oštrica nalik žiletima. Ideja je da lokalno stanovništvo na materinjem jeziku broji te oštrice i pokaže apsurd, nemogućnost njihovog prebrojavanja, kao način protesta prema postavljanju barijera na granicama. Video performans u konačnici, nakon montiranja, izgledat će tako da će svi, svaki na svojem materinjem jeziku, brojati u isti glas.

Beskonačne brojke

Da bi se stiglo do odabrane lokacije snimanja nedaleko od Sluma, na slovenskoj strani, trebalo je preći granični prijelaz Slum- Rakitovec. Potom se pješke uputiti dvjestotinjak metara uzbrdo do oštre žilet žice koja presijeca Ćićariju. Tamo su po najvećem suncu u punom pogonu bili autor projekta Filippo Berta, režiser Davide Gatti, i asistentica Isabel Mazzolini.

- Ljudi uključeni u projekt "One by one" nisu glumci, već mještani koji žive u blizini granica definiranih bodljikavom žicom. Jedna žena nije mogla brojati jer ju je kontakt s žilet žicom vratio u prošlost. S nekima smo promišljali o paradoksu koncepta otvorene Europe, pa ipak strateški zatvorene u sebe. Anegdote o povijesnim iskustvima na istarskom području različite su, ali prevladava jedna pozitivna stvar koju sam primijetio, a to je otvoren um u kontrastu s nasilnom slikom bodljikave granice. Tijekom snimanja videozapisa jednostavno sam od mještana tražio da polako, na glas, poput molitve, broje oštrice, jednu po jednu, tako da brojke budu beskonačne, poput oštrica, kaže Berta.

Cilj projekta je, kaže, potaknuti promatrača na razmišljanje o mentalnim mehanizmima baziranim na logici zatvaranja i isključivanja, koji otežavaju društvene odnose ili ih čak čine nemogućim, i ustanovljuju ideološke granice.

Krajnji rezultat bit će video instalacija u okviru koje će video snimci biti propraćeni glasovima osoba uključenih u projekt, uranjajući promatrača u globalni zbor različitih jezika. U prvoj fazi u rujnu 2020. godine postavit će se izložba u prostorima Nomas Foundation u Rimu, a u prosincu u zagrebačkom Narodnom muzeju. Razmišljanja sudionika projekta činit će važan dio završnog kataloga koji će štampati izdavač Humboldt Books iz Milana.

Žica od 2015.

Uz buzetskog gradonačelnika Sinišu Žulića i Branka Zlatića iz Sluma koji su, svaki na svoj način, digli svoj glas protiv postavljanja žice na državnoj granici, u projekt se, kaže njegova koordinatorica za područje Istre Ana Pisak, uključila i Zlatićeva unuka Ruža, a taj generacijski sraz zorno pokazuje da žica zapravo stvara barijere među svim generacijama. Oštrice žilet žice među ostalim brojao je i 83-godišnji Vlado Čendak iz Jelovica.

- Žice na granici definitivno su sramota modernog doba s obzirom da ovakve prepreke nisu primjerene vremenu u kojem živimo i ti problemi se mogu rješavati puno drugačije, komentirao je Siniša Žulić.

Snimalo se i na Dragonji, gdje je i startao cijeli projekt, ali su tamo akteri bili mještani slovenskog pograničnog područja. Nakon Ćićarije, talijanska ekipa seli na granicu s Mađarskom i Srbijom.

Važno je istaknuti da Berta ne ulazi u političku pozadinu postavljanja žica na granicama niti ne problematizira zbog čega su postavljenje. Stoga podsjećamo da je Slovenija žilet žicu kod pograničnog prijelaza Slum - Rakitovec i graničnog prijelaza Jelovice - Podgorje na Ćićariji počela postavljati krajem 2015. godine, a argumentirala je to strahom od zaoštravanja izbjegličke krize. Unatoč prosvjednim notama, protivljenju političara i nezadovoljstvu lokalnog stanovništva s obje strane granice, Slovenija je nastavila s postavljanjem žičane ograde prema Hrvatskoj. Početkom 2017. godine gotovo u cijelosti je ogradila državnu granicu nedaleko od Jelovica, Vodica i Sluma.