U sklopu 3. svjetskoga festivala hrvatske književnosti, čileanski književnik hrvatskih korijena Oscar Andres Barrientos Bradašić govorio je o hrvatsko-čileanskim književnim odnosima i svojim djelima.

Njegova obitelj je podrijetlom je iz Povlja na otoku Braču, a on je rođen 1974. u Punta Arenasu.

Istaknuo je kako je Hrvatska zemlja njegovih predaka te da je on sam "dio drugoga hrvatskog plućnog krila".

Piše poeziju, kratku priču, romane i eseje. U romanu Zemlje koje više nema glavni je junak lik u njegova još tri romana, a on povezuje grad Punta Arenas.

U Knjizi Poganskih priča riječ je o pripovijetkama čije likove sreće na ulicama Punta Arenasa.

U jednoj od tih priča radnja se odvija u Ognjenoj zemlji, a u njoj je Hrvat glavni junak. Radi se o dječaku koji odlazi u Ognjenu zemlju kod ujaka koji ima velike posjede u samotnoj zemlji velikih udaljenosti. Naglasio je kako je cijela pripovijest pisana na rubu između između stvarnosti i fantazije jer se dječak susreće s čudnim bićem – čovjekom-pticom. To je neka vrsta Maconda u blizini Antarktike, rekao je dodavši kako ga Antarktika nadahnjuje. Za ovu prču Bradašić je dobio književnu nagradu.

U drugoj "otkvačenoj" pripovijetci groteskno je ispripovijedana priča o histeričnoj osobi na granici nemorala.

Naglasio je kako temelje svojih priča pronalazi u stvarnim događajima.

Govoreći o čileansko-hrvatskim odnosima istaknuo je kako u Čileu ima ljudi hrvatskih korijena u visokoj politici te dodao kako je 'čilohrvatska' književnost poseban dio čileanske književnosti.

U čilenaskom kulturnom životu sudjeluje mnogo književnika hrvatskoga podrijetla, a oni pišu romane o toku svijesti, detektivske romane, poeziju i eseje.

Istaknuo je kako se kod svih osjeća ljubav prema domovini i korijenima.

Povezane vijesti

• Noć knjige: Kvizovi, javna čitanja i programi za djecu
• Godina 2017. za knjižni sektor izazovna, ali ne bez optimizma
• Napadi na crkve u Čileu