Ove godine ekipa se ponašala poprilično buntovno, prevratnički i beskompromisno što je rezultiralo jednim neobičnim izdanjem Sajma. Eto što čini tema Sloboda, ističe Magdalena Vodopija i naglašava: "Svakako najriskantnija, ali i najzanimljivija ideja koju smo realizirali jest ona nove voditeljice prodaje, Vlatke Balinčić koja je ove godine Sajam oblikovala kao veliku, neobičnu knjižaru, toplu i okrenutu individualcima

Ovogodišnji, 24. pulski Sajam knjige u Istri održat će se od 29. studenog do 9. prosinca u pulskom Domu hrvatskih branitelja. Ususret ovom velikom prazniku knjige Pulskom festivalu knjiga i autora čija je tema Sloboda, koja će posebnu toplinu dobiti u regionalnom programu "Makedonija čita", razgovarali smo s direktoricom Sajma Magdalenom Vodopijom i njenim najbližim suradnicima Andreom Matoševićem, glavnim selektorom ovogodišnje teme, Mauricijom Ferlinom, dizajnerom Sajma, Aljošom Pužarom, članom programskog odbora, Slavicom Ćurković, glavnom organizatoricom, Vlatkom Balinčić, voditeljicom prodaje i Iris Mošnja zaduženom za odnose s javnošću. Oni su ususret Sajmu objasnili kako je nastajao ovaj Sajam i po čemu će biti osebujan.

Magdalenu Vodopija u osvit novog Sajma pitamo: Kako se sanjao 24. Sajam i u čemu leži njegova ovogodišnja snaga?

- Snaga pulskog Sajma uvijek je u ljudima koji ga grade i oblikuju. Ove godine, ekipa se ponašala poprilično buntovno, prevratnički i beskompromisno što je rezultiralo jednim neobičnim izdanjem Sajma. Eto što čini tema Sloboda, ističe Magdalena Vodopija i naglašava: "Svakako najriskantnija, ali i najzanimljivija ideja koju smo realizirali jest ona nove voditeljice prodaje, Vlatke Balinčić koja je ove godine Sajam oblikovala kao veliku, neobičnu knjižaru, toplu i okrenutu individualcima. Iako priča zvuči retro, mislim da će se svidjeti mnogima koji bježe iz ledenih, konzumerističkih shopping centara i imaju potrebu za mjestom na kojem će 'odmoriti dušu', ističe Magdalena Vodopija.

Nova dimenzija

- Kad radite program, nikad ne znate hoće li se vaši snovi ostvariti. Usudila sam se sanjati da bi na ovaj Sajam mogli doći Wole Soyinka i Peter Sloterdijk samo zahvaljujući nepokolebljivosti i upornosti Andree Matoševića i Emine Popović Sterpin. Matošević je k tome radikalno Sajam okrenuo filozofiji i društvenim znanostima, pomalo ga odmičući od književnosti koja je uvijek bila dominantni dio programa. To nam je svima na početku djelovalo isuviše akademski a premalo festivalski, osim, naravno, Aljoši Pužaru. Ali Andrea je bio argumentiran, nije odustajao, i dobro da nije, jer je time Sajam dobio sasvim novu dimenziju.

Imamo ove godine i novih suradnika i "povratnika" i svi su oni doprinijeli da ovaj Sajam ne ide ustaljenim stazama. Hodalo se pomalo po žici, ali dobili smo i neke nove temelje koje tek treba nadograđivati. U novom konceptu weba i kataloga Sajma čiji su urednici Vlaho Bogišić i Sanja Jovičić naziru se upravo ti novi temelji, nova usmjerenja Sajma, kaže Magdalena Vodopija.

Marko Bolković, Vibor Juhas i Iris Mošnja posebna su, tvrdi ona, skupina na Sajmu. "Odrastali su na njemu i sada su se vratili kao profilirani, izgrađeni kreativci. Velika su snaga Sajma 'u sjeni' i njegove mlade organizatorice i organizatori Doris Blašković, Denis Brandeis, Ornela Oršulić, Vedrana Štefančić i Merita Kabaši. No, bez Slavice Ćurković i njezinih kreativnih organizatorskih poteza ne bi bilo moguće realizirati ovako zahtjevan i slojevit program.

Već gotovo dva desetljeća sve naše ideje na poseban način, kistom maestra, preoblikuje Mauricio Ferlin. I opet nas je iznenadio. Razbarušenost ovogodišnjeg sajma učinio je otmjenim, kaže Magdalena Vodopija.

Multimedijski iskorak

Spiritus movens ovogodišnjeg Sajma je tema "Sloboda", a glavni selektor ovogodišnje teme Andrea Matošević o tome kaže:

"Za takvu odluku postoje, čini mi se, i više nego vrlo opravdani razlozi. Dio njih može se pronaći u glavnim konturama upravo ovog trenutka u kojem živimo – migracije, gašenje proizvodnih radnih mjesta, zagovaranje diskriminatornih rodnih i reproduktivnih politika itd., među temama su koje imaju globalno ishodište, ali i snažan lokalni odjek. Pa ipak, o tim i mnogim drugim temama ne razmišljamo nužno u terminima slobode pa mi se i iz tog razloga ovogodišnji moto Sajma 'Reci mi što je sloboda?' čini posebno vrijednim. Postavljen kao pitanje on računa na odgovor, a stoga i dijalog o tome što uopće danas znači biti slobodan. Taj termin u sebi ujedno nosi povijesni, filozofski pa i antropološki potencijal progovaranja o egzistencijalnim stanjima pojedinaca, zajednica i društava kao i procesima koji ih uvjetuju ili su ih u prošlosti uvjetovali. Upravo ćemo o tome, nadam se, čuti i od autora sa sjevera Europe poput Eiríkura Örna Norðdahla i Larsa Svendsena kao i onih koji o slobodi pišu u nešto drugačijim terminima poput Darka Berljaka ili Velibora Čolića. Da će nam o licima i naličjima mnogostrukih sloboda – kroz europsku i afričku povijest pričati Peter Sloterdijk i Wole Soyinka, istaknuti njemački filozof i kulturolog te nigerijski nobelovac i postkolonijalni pisac aktivist – sasvim je sigurno. 'Strašna djeca novog vijeka' i 'Vrijeme rasapa' - knjige su koje govore o povijesnom stupanju 'bastarda', 'polutana' na svjetsku scenu moderne povijesti, odnosno o odnosima u Nigeriji u periodu neposredno nakon dekolonizacije".

Matošević iz među brojnih programa izdvaja i okrugle stolove kao i izložbe posvećene temi: "Sloboda i zlo" i "Nakon slobode", odnosno "Ples slobode", "Tijelo" i "Dick Skinners" i zaključuje: "Ta vrsta multimedijskog iskoraka kakvu Sajam već nekoliko godina unatrag čini, vrlo dobrodošlo osluhuje bilo vremena u kojemu se nalazimo i na koji će, nadam se, imati utjecaja." 

Povezane vijesti

• "Pula čita" u autobusu, kafiću, a uskoro i na plaži
• Jergović: Ne mogu biti svoj pouzdani čitatelj
• Okrugli stol o Lampedusi: Ne žrtve, nego heroji