BEČ
Izložba u povodu 250. godišnjice rođenja Ludwiga van Beethovena u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci u Beču
(Hina/EPA)
Izložba "Beethovenov svijet i božanstvena 'Oda radosti'" koja dokumentira život, glazbeno stvaralaštvo i društveno okruženje slavnoga njemačkog skladatelja Ludwiga van Beethovena, od četvrtka se može razgledati u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci (Österreichische Nationalbibliothek - ÖNB) u Beču.
Izložba je organizirana u povodu 250. godišnjice rođenja slavnoga njemačkog skladatelja Ludwiga van Beethovena, koja će se obilježiti 2020.
"Život i djelo toga genijalnog njemačkog skladatelja nerazdvojno je povezan s Bečom, kamo je došao 1787. godine studirati kod Mozarta, ali se nakon samo dva tjedna vratio u Bonn, jer mu je majka bila na samrti. Pet godine poslije vratio se u austrijsku metropolu, gdje je stvorio najvažnija remek djela i gdje je ostao do smrti", rekla je uoči otvorenja u srijedu glavna direktorica Austrijske nacionalne biblioteke Johanna Rachingen.
U središtu izložbe je originalna partitura Devete simfonije i njezina završnoga stavka "Ode radosti", jednoga od Beethovenovih najznačajnijih djela, koja je pod zaštitom UNESCO-a.
Partitura, koja se prvi put prikazuje na nekoj izložbi u Austriji, na tri mjeseca je posuđena iz Državne biblioteke (Staatsbibliothek) u Berlinu.
Stihove ode, koja je postala prva himna Vijeća Europe i europska himna, napisao je njemački pjesnik Friedrich Schieller 1785. godine.
Izložba obuhvaća više od stotinu eksponata: originalne partiture Beethovenovih majstorskih djela, dokumente, originalna pisma, fotografije Beethovena, njegovih prijatelja i mecena, među kojima je bio nadvojvoda Rudolph, brat cara Franza II. koji mu je ugovorom omogućio i isplatu godišnje rente.
Beethoven je živio na mnogim adresama u Beču gdje su postavljene spomen ploče. Dvjesto godina poslije smrti 2017. dobio je muzej u kući u 19. okrugu u Beču, u koju se 1802. povukao u osamu kada je sve slabije čuo, a i zbog nesretne ljubavi prema 20 godina mlađoj učenici klavira Giulietti Giucciardi, kojoj je posvetio "Mjesečevu sonatu".
Tamo je stvorio neka od svojih najvažnijih djela, uz ostalo, skicu za Treću simfoniju, Sonatu za klavir u D-molu te je počeo raditi na Devetoj simfoniji, a napisao je "Testament iz Heiligenstadta" u kojemu svojoj braći izražava sav očaj zbog progresivnog gubitka sluha.
Ludwig van Beethoven rođen je 1770. u Bonnu, a umro je 1827 u Beču. Bio je njemački skladatelj i poznati pijanist, bečku je klasiku doveo do vrhunca i utro je put glazbi romantizma. Smatra se jednim od najvećih skladatelja u povijesti glazbe, a njegov bogat glazbeni opus čini dvjestotinjak djela među kojima su simfonije, uvertire i druga orkestralna djela, komorna glazba, djela za klavir, mise, opera "Fidelio" i druga djela.
Prema riječima kustosa izložbe i direktora glazbene zbirke ÖNB Thomasa Leibnitza, u Beču je glazbu učio kod Josepha Haydna i ubrzo postao ugledni pijanist.
U prvoj polovici 19. stoljeća postaje najpoznatiji i najslavljeniji europski skladatelj, a njegove simfonije protkane revolucionarnim duhom ubrzo postaju redoviti repertoar svih orkestralnih koncerata.
S 29 godina počinje primjećivati prve znakove ortoskleroze - bolesti unutarnjeg uha koja se s vremenom pogoršavala i dovela do potpunoga gubitka sluha, tako da je morao odustati od dirigiranja, ali ne od skladateljske karijere.
Izložba u ÖNB-u ostaje otvorena do 19. travnja.
Beethovenova godina obilježit će se u Austriji brojnim kulturnim manifestacijama izložbama, koncertima, predavanjima, izdanjima novih knjiga, a ova je izložba prva kulturna priredba u povodu 250. godišnjice Bethovenova rođenja. Velike izložbe pripremaju i Muzej povijesti umjetnosti (KHM), Leopold muzej, a Kuća glazbe (Haus der Musik) bit će 2020. u znaku Ludwiga van Beethovena.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
