ZAGREB
Izložba "Okruženju usprkos" uz 150. obljetnicu HDLU-a
Hina
Skupnom Izložbom "Okruženju usprkos", koja se otvara u petak, 26. listopada, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) obilježit će 150. obljetnicu osnutka i 80 godina od izgradnje Doma HDLU, podsjećajući na niz istaknutih umjetnika koji su ondje izlagali.
HDLU, danas najveće i najstarije umjetničko udruženje, koje okuplja više od 1.900 likovnih i multimedijskih umjetnika iz cijele Hrvatske, priredio je u obljetničkoj godini prigodna predavanja, okrugle stolove i problemsku izložbu kao središnje događanje, kojoj je kustos povjesničar umjetnosti i kustos Branko Franceschi.
Izložba donosi 60-ak umjetničkih djela nastalih u svim medijima tijekom cijele povijesti Društva, a posuđena su iz različitih institucija diljem Hrvatske te privatnih kolekcija, članova HDLU.
Kao cilj izložbe iz HDLU-a ističu želju da se obilježi i promovira dugogodišnja uloga tog društva u umjetničkom, kulturnom i društvenom životu Hrvatske, predstavi istaknuta, ikonična umjetnička djela koja oblikuju recentnu hrvatsku umjetnost te napravi kritički rezime umjetničkog stvaralaštva u Hrvatskoj u posljednjih 150 godina.
Po riječima kustosa Branka Franceschija, sraz vrhunske kreativnosti i nepovoljnog društvenog konteksta postavio se kao prirodno polazište izložbe o sto pedeset godina dugoj povijesti HDLU-a i osamdesetoj godišnjici izgradnje njegova sjedišta, zgrade Doma HDLU-a, čija sudbina u mnogočemu može poslužiti kao metafora odnosa društva prema vrhunskom umjetničkom djelu.
"Predstavljeni umjetnički radovi u sebi sublimiraju vrijeme i kontekst svog nastanka pa su se u kolektivnoj ili barem subjektivnoj kustosovoj memoriji ukotvili kao idealna predodžba o razdoblju svog nastanka", ustvrdio je u tekstu o konceptu izložbe.
Franceschi smatra da su se ti radovi pokazali "kao intrigantni i nadahnjujući odraz ili komentar referentne društvene zbilje, odnosno svojom formom ili sadržajem predstavljali su odmak u odnosu na promovirane estetske i društvene vrijednosti te u vrhunskim primjerima predstavljali su nagovještaj vremena koja dolaze".
"Svojim postojanjem oni svjedoče o predvodničkoj ulozi umjetnika u konstituiranju predodžbe o vlastitom vremenu i artikulaciji smjernica za budućnost", istaknuo je.
Izložba funkcionira kao preplet triju linija priče o "uspjehu usprkos okruženju nepovoljnom za njihov razvoj i realizaciju", a ta se tri narativa prožimaju i nadopunjavaju, prateći kružnu arhitekturu izložbenog prostora.
U središte paviljona, današnje Galerije Bačva smještena je "Povijest Hrvata" Ivana Meštrovića, autora Doma hrvatskih likovnih umjetnika i nekadašnjeg predsjednika Udruženja, kao podsjetnik na ondašnju prvu izložbu članova
Društva i afirmacija autorove ambicije isticanja važnosti hrvatske kulturne i političke samosvojnosti u središtu mikrokozmosa koji je sam osmislio.
Prva linija izložbe donosi izbor radova članova HDLU-a od početaka do danas, a grupirani su tako da stvaraju asocijativna polja, dok se druga bavi poviješću zgrade i arhitekture Meštrovićevog paviljona kroz medij dokumentarne fotografije, dokumentarnog i animiranog filma te prostorno specifičnih projekata i crteža.
Taj segment izložbe bit će predstavljen kroz sva tri izložbena prostora unutar za ovu prigodu crtežom na zidu rekonstruiranih arhitektonskih elemenata zgrade na šest pozicija na kojima su po izvornoj arhitekturi bila vrata koja su međusobno povezivala izložbene prostore.
Prikazivat će se dokumentarni film Željka Senečića po scenariju Branka Franceschija i Ivice Župana te animacije Darija Bardića, koje predstavljaju složenu povijest zgrade i trga te povijesne okolnosti koje su uvjetovale promjenu njihovog imena, odnosno, funkcije.
Treća linija priče o razvoju HDLU-a i povijesti zgrade bit će predstavljena uz pomoć vremenske legende postavljene na drvenom završetku parapeta Galerije PM.
Tri izložbene cjeline odgovaraju podjeli paviljona na tri izložbena prostora i referiraju se na položaj stvaralaštva unutar međunarodne scene (Galerija Bačva), domaću povijest i sadašnjost (Galerija Prsten) te prostor osobnosti i vizije (Galerija PM).
Iz dugog popisa umjetnika koji su izlagali u Domu HDLU, popularnoj 'Džamiji', odabran je širok raspon generacija i medija u kojima su stvarali, od klasika do suvremenih autora.
Tu su Kosta Angeli Radovani, Ljubo Babić, Dario Badrić, Vojin Bakić, Boris Bućan, Mato Celestin Medović, Boris Cvjetanović, Boris Demur, Marijan Detoni, Braco Dimitrijević, Vladimir Dodig Trokut, Emilija Duparova, Dušan Džamonja, Eugen Feller, Ivana Franke, Igor Grubić, Ljubo Ivančić, Sanja Iveković, Anto Jerković, Željko Jerman, Marijan Jevšovar, Ignjat Job, Leo Junek, Željko Kipke, Julije Knifer.
Izlažu i Zlatko Kopljar, Alem Korkut, Ivan Kožarić, Kristian Kožul, Miroslav Kraljević, Ferdinand Kulmer, Andreja Kulunčić, Milena Lah, Branko Lepen, David Maljković, Antun Maračić, Vlado Martek, Dalibor Martinis, Ivan Mesek, Ivan Meštrović, Kata Mijatović, Marijan Molnar, Josip Franjo Mucke, Edo Murtić, Zoran Pavelić, Pavle Pavlović, Ratko Petrić, Ivan Picelj, Renata Poljak, Ivan Posavec, Ivo Režek, Željko Senečić, Miljenko Stančić, Sandra Sterle, Mladen Stilinović, Miroslav Šutej, Stipan Tadić, Ksenija Turčić, Marija Ujević Galetović, Josip Vaništa, Vladimir Varlaj, Zlatan Vehabović, Milisav Vesović.
Izložba će biti otvorena do 9. prosinca. (Hina)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
