PROTESTANTSKI TEOLOG, POVJESNIČAR, FILOZOF I FILOLOG
IZLOŽBA O MATIJI VLAČIĆU ILIRIKU Otvorena u labinskom Narodnom muzeju
Izložba Matija Vlačić Ilirik - Ususret 500-oj obljetnici rođenja" predstavlja javnosti zbirku "Flaciana" Narodnog muzeja. Izloženi originalni primjerci knjiga, portreta i ostalih izložaka posvećenih Matiji Vlačiću bili bi osnova za novu redizajniranu i moderniziranu zbirku posvećenu njemu
U galerijskom prostoru Narodnog muzeja Labin u četvrtak navečer otvorena je izložba "Matija Vlačić Ilirik - Ususret 500-oj obljetnici rođenja".
Matija Vlačić je rođen 3.ožujka 1520. u Labinu, gradu koji je u to vrijeme pripadao Mletačkoj republici a njegova je obitelj nosila i prezime Franković. Sa 16 je godina napustio svoj rodni grad i školovao se u Veneciji i Njemačkoj. Tijekom svog rada i života postao je protestantski teolog, crkveni povjesničar, filozof i filolog.
Budući da se slijedeće, 2020. godine obilježava 500 godina od rođenja Matije Vlačića Ilirika, Narodni muzej Labin zajedno sa Gradom Labinom, započeo je već ove godine sa pripremama obilježavanja.
Prva izdanja
Izložba je zamišljena na način da se za javnost izloži zbirka "Flaciana" pri Narodnom muzeju Labin, i da se na taj način Labinjani po prvi puta susretnu sa originalnim knjigama svoga sugrađanina. Izloženi primjerci knjiga, portreta i ostalih izložaka posvećenih Matiji Vlačiću bili bi osnova za novu redizajniranu i moderniziranu zbirku posvećenu njemu. Uz to, u tijeku je i snimanje dokumentarno-igranoga filma o Matiji Vlačiću koji snima HRT.
Narodni muzej Labin posjeduje najvažnija djela Matije Vlačića Ilirika, i to prva izdanja. O Matiji Vlačiću Iliriku i njegovim djelima na otvaranju izložbe govorili su labinska dogradonačelnica Federika Mohorović Čekada koja je otvorila izložbu te voditelj Narodnog muzeja u Labinu Vedran Kos koji je podsjetio da je Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika nastala na inicijativu Narodnog muzeja Labin i Skupštine općine Labin te da je idejno rješenje zbirke izradio 1969. g. Istranin, prof. Matko Rojnić, ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a popratne legende pripremio je 1975. g. njegov suradnik, knjižničar Šime Jurić, voditelj Zbirke starih knjiga. Likovnu obradu zbirke radio je labinski umjetnik Eugen Kokot, akademski slikar i restaurator, kasnije profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Foto povećanja izradili su umjetnički fotograf Nino Vranić i Eugen Kokot. Koordinator realizacije bio je kustos muzeja Tullio Vorano. Suradnici i konzultanti, osobito za građevinske radove, bili su ing. arh. Giulio Rocco i ing. Krešimir Palameta. Osobitu podršku u realizaciji zbirke pružio je Anton Paliska, tadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine općine Labin. U povodu 400. godišnjice Vlačićeve smrti Memorijalna zbirka svečano je otvorena 22. prosinca 1975.
Kos je potom istaknuo najvažnija djela Matije Vlačića Ilirika
- "Catalogus testium veritas" (Katalog svjedoka istine) monumentalno je djelo u kojem je Vlačić nastojao skupiti, od najstarijeg vremena pa do njegova doba, sve "svjedoke" koji su se suprotstavili centralnoj kontroli papizma i potvrđivali teze protestantskog pokreta. Koristeći primarne izvore, uz Vlačićev komentar, "Catalogus" opisuje teškoće tih ljudi koji su se kroz vjekove borili za očuvanje novozavjetne vjere i suprotstavili se "Antikristu" (tj. Rimu). Catalogus je napisan u razdoblju od 1553. do 1555. godine, prvi put je objavljen u Baselu 1556. godine i doživio je desetak izdanja. Postoji i nekompletan hrvatski prijevod iz 1960. godine, kazao je Kos.
Naglasio je i da "Ecclesiastica Historia" (Magdeburške centurije) predstavlja golemu povijest 13 prvih vjekova kršćanstva, koja je objavljena (od 1559. do 1574.) u jedanaest velikih svezaka (prva tri stoljeća su štampana u jednom tomu).
Veliki pothvati
- Vlačić je to djelo zamislio i inicirao prikupljanjem građe iz cijele Europe, uz pomoć suradnika, tzv. "centurijatora". Bio je glavni urednik i jedan od pisaca u prvih pet svezaka, te suradnik u ostalim svescima, s izuzetkom trinaestog. Premda je to djelo proizvod skupine autora, prvenstveno se pripisuje Vlačiću iako je, u stvari, za veći dio rada zaslužan Johannes Wigand (1523.-1587.), kazao je Kos te naglasio da "Magdeburške centurije" predstavljaju i prvi značajan protestantski rad o crkvenoj povijesti.
Predstavljen je i "Clavis scripturae sacre" (Ključ svetoga pisma), koji se sastoji od dva dijela. Prvi je enciklopedijski rječnik pojmova iz Svetog pisma dok je u drugom dijelu objavljeno sedam hermeneutičkih rasprava (o metodi protestantskog tumačenja i razumijevanja Biblije), pa je time postalo temeljno djelo protestantske biblijske hermeneutike. Prvi put je objavljen u Baselu 1567. godine (izdao ga je Johannes Oporinus) i doživio je više izdanja.
- Vlačić je najvjerojatnije bio potaknut završetkom Tridentskog sabora (1545.-1563.), i zaključcima s kojima se nije slagao, da poduzme ovaj veliki poduhvat, zaključio je Kos. (Branko BIOČIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
