GALERIJA RIGO

Izložba Josipa Pina Ivančića: RAD JE STVORIO ČOVJEKA, A ULJANIK UMJETNIKA PINA

S otvaranja izložbe

S otvaranja izložbe


Iako najavljena kao izložba, službeno otvorenje ili rođendansko slavlje nije bilo ni retrospektiva Pinovih ranijih art događanja, ni reminiscencija minulih dana, a ipak je bilo sve to kao izvjesna metamorfoza novog oblika Pinovih oksimoronskih veza lagano povezanih, recimo u krugove njegova dosadašnjeg stvaralaštva

Josip Pino Ivančić, pulski likovni umjetnik, sebi svojstveno, na originalan, neposredan i začudan način proslavio je u intimnoj atmosferi Galerije Rigo svojih 45 godina električarskih na Art sceni uz obožavatelje i prijatelje iz svijeta umjetnosti.

Iako najavljena kao izložba, službeno otvorenje ili rođendansko slavlje nije bilo ni retrospektiva Pinovih ranijih art događanja, ni reminiscencija minulih dana, a ipak je bilo sve to kao izvjesna metamorfoza novog oblika Pinovih oksimoronskih veza lagano povezanih, recimo u krugove njegova dosadašnjeg stvaralaštva.

Ravnateljica Muzeja - Museo Lapidarium i Galerije Rigo, Jerica Ziherl, predstavila ga je kao jedne od najznačajnijih osobnosti umjetničke prakse performansa na istarskoj i na hrvatskoj umjetničkoj sceni. O tome svjedoče nebrojne Pinove instalacije i izvedbe, izvan ili na rubu onoga što označavamo pojmom vizualne umjetnosti, točnije performansom, eksperimentalnom glazbom, izvedbenom umjetnošću i aktivizmom. Poseban osvrt i analizu Pinova stvaralaštva Ziherl je temeljila na njegovim samim počecima razotkrivajući kako se od elektrotehničara u brodogradilištu Uljanika prometnuo u art umjetnika.

Susretište rada i umjetnosti

Preuzevši riječ Pino je bez utanačenog kronološkog reda, pomalo pomaknuto, duhovito, nespojivo i zajebantski, pokazujući na izložbeni eksponat - trliš, radničko odijelo kao svoj art identitet otvorio stranice socijalizma i radničkog stvaralaštva sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada se u industrijskim gigantima njegovao radnički amaterizam.

U to se vrijeme Pino u uljanikovu radničkom krugu RKUD-a Uljanik počeo baviti umjetnošću izrebarivši iz drva svoje prvo mini umjetničko djelo - volove i težaka: "Slika iz djetinjstva koja nestaje iz dana u dan" s kojim je u Kraljevici na natjecanju u radničkom likovnom stvaralaštvu osvojio prvu nagradu.

Od tada kreće njegov stvaralačko-kreativan rad. Radeći u direktnoj proizvodnji promišlja umjetnost. Koristi sirovine i materijale iz proizvodnje za materijalizaciju svojih ideja, s prijateljima stvara mental spirit music i gradi svoj razvojni put artističkog djelovanja u neartističkom prostoru gdje se kao umjetnik i jedini AVANT-POP artist i jedini radnik Artist ili artistRadnik iz najneposrednije i najprljavije radne sredine u svojim socijalnim perfomansima počinje koristiti kreativnošću u službi kritičke svijesti.

Pino tako postaje sveopće poznat kao umjetnik u radničkom odijelu koji, služeći se trudbeničkim priborom poput majstora – performera, prenosi ujedno svoj proizvodni rad na scenu i ona postaje susretište rada i umjetnosti, dajući pri tome radu epitete umjetnosti. Na taj je način (in)direktno prikazivao sebe kao radnikaArtista. Bio je to i jasni odraz Pinova solidariziranja sa svima kojima je rad postao automatizirana i obezvrijeđena egzistencijalna potreba.

Hommage radu i radnicima Uljanika

Svoje novigradsko predstavljanje, odnosno slavlje, Pino je začudno pretvorio u verbalni živopisni performans na kojem je najviše susosjećao s radnicima Uljanika danas, onoga istog Uljanika u kojemu je u ključnim trenucima socijalne zbilje činio pothvate vrijedne dobivenog epiteta jednog od vodećih i ponajboljih hrvatskih akcionista i socijalnih performera današnjice. Premda je situacije svojih art nastupa smještao u prepoznatljivo istinit okoliš i vrijeme koje je nosilo depresije, destrukcije, laži, prividne grubosti, ideološke frazeologije... u Pinovoj parolaškoj kritičnosti i prikazanim tematskim umjetničkim krugovima dosadašnjeg stvaralaštva od skulptura, grafika i dripping slikarstva, nakon 45 godina art rada, osjetila se melankolija koja je nastala kao nuspojava dugogodišnjih razočarenja te spoznaje da danas ne postoji više ni radništvo, ni radnik u kulturi, a naslućuje se i kraj brodogradilišta Uljanik u kojem je Pino uspio sagraditi svojevrsno mjesto razlike između etablirane umjetnosti i off umjetnosti proizišle iz realnosti života da bi uskoro bila prihvaćena objeručke kao pravac u suvremenoj umjetnosti.

Proslava 45 električarskih na Art sceni i Pinova izložba ostaju otvorene do 21. prosinca, te su svojevrstan hommage radu i posebnim junacima, radnicima Uljanika. (Sanja BOSNIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of