ZAGREB

Izložba "Josip Klarica, Svjetlo u srebru i zlatu - In memoriam" u NMMU

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Izložba "Josip Klarica, Svjetlo u srebru i zlatu - In memoriam" u NMMU, posvećena Josipu Klarici, jednom od najznačajnijih hrvatskih suvremenih fotografa, u autorskoj koncepciji Branka Franceschija donosi kritičku retrospektivu Klaričinih fotografija s fokusom na proslavljene.

Izložba se može od utorka, 14. rujna, razgledati u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti (NMMU) u Zagrebu gdje je tim povodom održana konferencija za medije s potankostima o toj izložbi.

Od prvih portretnih studija do posljednjega ciklusa novozagrebačkih veduta

Autor izložbe i ravnatelj NMMU-a, povjesničar umjetnosti Branko Franceschi rekao je da izložba obuhvaća razdoblje od Klaričinih portretnih studija iz srednjoškolskih dana do posljednjega ciklusa novozagrebačkih veduta. Istaknuo je da se izbor fotografija, uvjetovan sadržajem Klaričine ostavštine, pokazao dovoljnim za obujam kritičke retrospektive.

U šest dvorana prvoga kata Vranyczanyjeve palače predstavljeno je stotinjak fotografija najvećim dijelom iz obiteljske ostavštine uz tek manji broj iz privatnih kolekcija.

Iako je fokus izložbe na Klaričinim proslavljenim potpisanim i nepotpisanim kontakt fotografijama, Franceschi je objasnio da se nisu libili predstaviti i potpisane ili crvenim Klaričinim logom označene otiske čiju je produkciju inkjet postupkom umjetnik osobno nadgledao.

Na izložbi su predstavljene Klaričine ključne teme - mrtve prirode, pejzaži parka Maksimira, nešto portreta i zagrebačkih veduta.

Franceschi je rekao kako cirkularni prostor NMMU-a omogućuje da se izložbe postave i kronološkim slijedom ali, objasnio je, Klaričina izložba nije takva. Jer, istaknuo je, nakon prvih portreta iz srednjoškolskog razdoblja, Klarica je počeo stvarati kao potpuno oblikovan umjetnik iako je, naravno, svoju vještinu i usavršavao.  

Javnost i struka može na izložbi uživati u prepoznatljivim poetičnim crno-bijelim prikazima Praga, grada u kojem je Klarica studirao i proveo jedno razdoblje života, kadrovima nadrealnih mrtvih priroda i mističnim panoramama Maksimira, najdražega mu parka u blizini kojega je živio i koji je posjećivao gotovo svaki dan kako bi ga promatrao i fotografirao.

Na izložbi je predstavljena i dokumentarna građa poput fotografskoga pribora i kamera kojima je snimao i rekvizita koje je upotrebljavao za snimanje mrtvih priroda.

Koščević: Fotografska baština je razbacana, bez cjelovitoga prikaza 

Povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Želimir Koščević rekao je da je većina fotografske Klaričine ostavštine u privatnom vlasništvu što je, upozorio je, slučaj s velikim dijelom hrvatske fotografske baštine, koja je pak samo djelomično zastupljena u nekim muzejima.

Koščević je ustvrdio da nigdje ne postoji cjeloviti prikaz hrvatske fotografije i baštine poznatih hrvatskih fotografa i smatra kako bi se ona trebala naći na jednom mjestu barem u digitalnom obliku i biti dostupna svima.

Naglasio je potrebu, možda ne za muzejom, već za kućom fotografije - jedinstvenim mjestom posvećenim fotografiji. To je, smatra Koščević, ključno pitanje za kulturu Hrvatske.

Kada je pak riječ o Klaričinu opusu, podsjetio je da ga mnogi smatraju nadrealnim. Košević se složio s tom ocjenom, ali i objasnio da je njegov opus nadrealan samo na prvi pogled jer se iza nadrealne situacije krije medij fotografije.

Također, rekao je da se za Klaricu kaže da je arhaičan, retro i blizak konceptualnom razmišljanju o umjetničkom djelu, što je, smatra, također točno. Ali, dodao je, za razliku od konceptualne umjetnosti kojoj nije do slike, Klarici je stalo do slike.

Hrvatski umjetnički fotograf Josip Klarica rođen je u Beogradu 18. lipnja 1946. a umro je u Zagrebu 7. ožujka 2020. Diplomirao je na Filmskoj akademiji u Pragu 1974. Starim fotografskim tehnikama (camera obscura) i inovativnim postupcima snimao je portrete, krajolike i mrtve prirode magična i nadrealna ugođaja. 

Uz izložbu otisnut je bogato ilustrirani dvojezični katalog s predgovorom Branka Franceschija, i esejom Želimira Koščevića, a bit će otvorena do 7. studenoga.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum