ZAGREB
Izložba "Dune- the Desert Planet" Kristine Marić u Galeriji SC
(Hina/EPA)
Izložba "Dune- the Desert Planet" mlade osječke multimedijske umjetnice Kristine Marić, pripadnice tamošnje suvremene scene okupljene najvećim dijelom oko Galerije "Kazamat“, otvara se u četvrtak u Galeriji SC.
S tijelom i tlom u fokusu interesa autorica stvara performanse, video radove, fotografije, instalacije, a na ovoj izložbi predstavlja fotodokumentaciju i videodokumentaciju radova na temu teritorija i granica, nastalih 2019. u Litvi, gdje je boravila na umjetničkoj rezidenciji u gradu Nida.
Kako je u predgovoru istaknuo Antun Maračić, njezin multimedijski koncipirani rad kompleksan je program koji uključuje psihološke amplitude od invazivnog do izrazito defenzivnog predznaka te, istodobno, racionalni koncept i snažnu intuiciju.
Radovi joj imaju i "žustrinu kojom se krije ili pobjeđuje strah i bol, hrabru i drsku ekstrovertnost kojom kao da se mimikrira sinkrona duboka potreba za tišinom i samoćom."
"Ono što je čitko u svakom od kreativnih zahvata i ostvarenja ove umjetnice intenzitet je pitanja i silina potrebe da se dopre do razloga vlastita bića i smisla zatečenog ustroja stvari", dodao je Maračić.
Po njegovim riječima, aktivizam Kristine Marić nije lišen ni naličja metafizičkih i intimističnih implikacija, a uvijek je prisutna želja za korekturom i čežnja za spoznajom usmjerena je i istodobno prema vanjskom svijetu i prema vlastitoj nutrini.
Tijelo joj je 'platno' - u radu "Tragovi" umjetnica ’žigoše’, utiskujući različite predmete u vlastitu kožu na kojoj ostaju linearni otisci-crteži, u performansu "U glibu" usred Osijeka satima boravi u blatu, na jednoj crnogorskoj morskoj plaži performira gurajući glavu duboko u pijesak.
U radu "Na nišanu" (2017) posjetiteljima nudi da gađaju pištoljem njezino virtualno tijelo eksponirano na velikom ekranu koje nakon ’pogotka’ pada.
Osim značenjski slojevitih radova u kojima neposredno spaja tijelo i temeljnu materiju, inačice tla i hranjivih supstancija, realizira ’diverzantske’ akcije, ’korekture’ prostora.
Umjetničko propitivanje smisla državnih granica
Kao stanovnica pograničnog područja države, organizira prenošenje kubnog metra zemlje s hrvatske na srpsku stranu (Ničiji kubik, 2014.) i obrnuto, a sličnu je temu izvela niz akcija i u graničnoj zoni na području Kurske prevlake između Litve i Rusije.
Na taj se 'kubik' referirala u akciji na pješčanom tlu, području najvećih pokretnih dina u Europi, te povijesno prijepornom graničnom području između dviju zemalja - unatoč opasnosti od policijske intervencije i posljedičnih sankcija.) prenijela vrećicu pijeska s jedne na drugu stranu granice, i obrnuto, čime je, kako sama objašnjava, ’na simboličan način dovela u pitanje suverenitet nad zemljom te apsolutnost i smisao same granice’.
Akcija se sastoji i od postavljanja dvojezičnog natpisa izvedenog pijeskom na platnu na samoj rusko-litavskoj granici: Ne možeš pustiti snažno korijenje u pijesku, a u galeriji mu je pridružena i ilustrativna fotografija in situ snimljenog drveta koje je vjetar iščupao s korijenjem iz pješčanoga tla, napominje se.
Treći rad je performans na istu temu i na istom terenu, pod naslovom Dina – pješčani planet (aluzija na istoimeni slavni ZF roman Franka Herberta iz 1965.), koji se odigrava na snježnom pokrivaču pustog područja.
Za svoj je umjetnički rad dobila više značajnih domaćih i međunarodnih priznanja, a iznimno je aktivna i na poslovima vezanim za prezentacijski, društveni i obrazovni aspekt umjetnosti.
Vodi Galeriju "Kazamat“, članica je Upravnog odbora osječkog ogranka HDLU-a, a radi i kao asistentica na Akademiji za umjetnost i kulturu.
Diplomirala je 2015. na Umjetničkoj akademiji u Osijeku (danas Akademija za umjetnost i kulturu, Odsjeku za vizualne i medijske umjetnosti). Dobitnica je nagrade za mlade umjetnike Red Carpet Art Award, 2018. finalistica Nagrade Radoslav Putar Instituta za suvremenu umjetnost, Zagreb, a boravila je na nizu rezidencija.
Njezina zagrebačka izložba je otvorena do 3. studenog.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
